U pet godina pet puta smanjena proizvodnja krumpira u Hrvatskoj
Proizvodnja krumpira u Hrvatskoj samo je u posljednjih pet godina pala sa 736.000 tona u 2002. godini na svega 189.000 tona u 2006., podaci su Hrvatske gospodarske komore. Razmjerno tome i izvoz ovog povrća u istom razdoblju pao je sa 3372 tone na 27 tona. No zato je uvoz porastao sa 12,3 tone na 35,6 tona u vrijednosti 14,1 milijun dolara 2006. godine. Da je situacija alarmantna, svjesni su svi, a posebno proizvoðači u Meðimurju. Da je trište u Europi zasićeno, zna se već odavno, no manje je poznato da pada potrošnja krumpira.
Hrvatski proizvoðači krumpira to su saznali ovih dana zahvaljujući suradnji tvrtke Agrico trade iz Preloga s najvećom europskom tvrtkom za sjemenski krumpir Europlant iz Njemačke, koja proizvodi sjemenski krumpir za sve klimatske uvjete i zemlje te ima najviše selekcija u posljednjih sto godina.
Na skupu koji su Agrico trade i Europlan organizirali u Prelogu naglašeno je, kako je prenio list Meðimurje, da je vrijeme naivnosti prošlo te se brzo treba organizirati. Naime, uz odabir pravih sorata prave konkuretnosti neće biti bez povećanja proizvodnje po hektaru, objasnili su stručnjaci iz Njemačke. Hrvatska, meðutim, ima i jednu golemu prednost koju druge zemlje nemaju, moe proizvoditi vrlo rani krumpir u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i drugdje uz pomoć specijalnih folija. Takav rani krumpir, koji na trište dolazi od 15. travnja do 15. lipnja, moguće je plasirati na trište Europske unije, no treba se organizirati, mijenjati tehnologiju proizvodnje i specijalizirati se. Sada blisko trište EU troši rani krumpir koji dolazi iz Portugala i Španjolske, a zbog manjih transportnih troškova hrvatski bi rani krumpir bio itekako konkurentan.
Proizvoðači u Europi odlučili su se pojedinim supermarketima, kako bi ih prisilili na suradnju, davati licencije za prodaju odreðene sorte krumpira pa se tako odreðene sorte mogu naći "u tom i tom supermarketu", no uz višu cijenu. U takvoj trišnoj situaciji pretpostavlja se da se proizvode najbolje sorte krumpira i nema mjesta manje kvalitetnim proizvoðačima. Tako bi se i Hrvatska mogla izboriti za svoj trišni kolač prepoznatljivošću svojeg ranog krumpira koji bi, prema potrebi, mogla brendirati. Prema riječima generalnog menadera Europlanta Jensa Eggersa, posljednjih nekoliko godina primjetan je pad proizvodnje krumpira, a time i sjemenskog. To se dogaða zbog toga što krumpir više nije glavno jelo u Europskoj uniji. U Njemačkoj proizvodnja krumpira iznosi od 9,5 do 11 milijuna tona, no polako pada, a taj pad slijede sve zemlje Europske unije i zemlje koje se pribliavaju Uniji kao što je Hrvatska. U Njemačkoj je trište zasićeno krumpirom, ali zbog toga što se ne moe utjecati na klimatske prilike, urod ovisi o godini. Lani u vrijeme suše iznosio je oko 10 milijuna tona, a bilo je godina kad je urod iznosio i više od 12 milijuna tona. Kako bi se riješili viškova i zadrali cijenu, u Njemačkoj u rodnim godinama preraðuju velike količine krumpira u škrob i alkohol. To ujedno znači da Europska unija moe znato utjecati na cijene krumpira u Hrvatskoj. Potrošnja po glavi stanovnika u Njemačkoj iznosila je godišnje oko 70 kilograma krumpira, a posljednjih godina to se smanjuje prema 65 kilograma. Trendovi pada proizvodnje krumpira slični su i u zemljama u tranziciji. Primjerice, u Maðarskoj je proizvodnja krumpira pala sa 864.000 na 564.000 tona jer nema sorti koje trae supermarketi. U Sloveniji je proizvodnja krumpira u posljednjih pet godina pala sa 186.000 na 152.000 tona. Stoga je, kau Nijemci, nuan fond za promociju krumpira kroz marketing.
Proizvodnju krumpira smanjuju supermarketi
Pojavio se još jedan negativan trend za proizvoðače, kako su pojasnili stručnjaci za krumpir iz njemačkog Europlanta. Naime, na 70 posto prodaje i potrošnje svjeeg krumpira u Europi utječu supermarketi. Tako njemački gosti navode Lidl koji je gotovo prepolovio proizvodnju krumpira u Poljskoj jer je u isto vrijeme otvorio niz supermarketa, a poljski proizvoðači krumpira nisu bili pripremljeni na to odabirom sorti i kvalitetom krumpira, pa je pad proizvodnje bio neminovan, a slična situacija mogla bi se dogoditi i u Hrvatskoj.
Proizvoðači u Europi odlučili su se pojedinim supermarketima, kako bi ih prisilili na suradnju, davati licencije za prodaju odreðene sorte krumpira pa se tako odreðene sorte mogu naći "u tom i tom supermarketu", no uz višu cijenu. U takvoj trišnoj situaciji pretpostavlja se da se proizvode najbolje sorte krumpira i nema mjesta manje kvalitetnim proizvoðačima. Tako bi se i Hrvatska mogla izboriti za svoj trišni kolač prepoznatljivošću svojeg ranog krumpira koji bi, prema potrebi, mogla brendirati. Prema riječima generalnog menadera Europlanta Jensa Eggersa, posljednjih nekoliko godina primjetan je pad proizvodnje krumpira, a time i sjemenskog. To se dogaða zbog toga što krumpir više nije glavno jelo u Europskoj uniji. U Njemačkoj proizvodnja krumpira iznosi od 9,5 do 11 milijuna tona, no polako pada, a taj pad slijede sve zemlje Europske unije i zemlje koje se pribliavaju Uniji kao što je Hrvatska. U Njemačkoj je trište zasićeno krumpirom, ali zbog toga što se ne moe utjecati na klimatske prilike, urod ovisi o godini. Lani u vrijeme suše iznosio je oko 10 milijuna tona, a bilo je godina kad je urod iznosio i više od 12 milijuna tona. Kako bi se riješili viškova i zadrali cijenu, u Njemačkoj u rodnim godinama preraðuju velike količine krumpira u škrob i alkohol. To ujedno znači da Europska unija moe znato utjecati na cijene krumpira u Hrvatskoj. Potrošnja po glavi stanovnika u Njemačkoj iznosila je godišnje oko 70 kilograma krumpira, a posljednjih godina to se smanjuje prema 65 kilograma. Trendovi pada proizvodnje krumpira slični su i u zemljama u tranziciji. Primjerice, u Maðarskoj je proizvodnja krumpira pala sa 864.000 na 564.000 tona jer nema sorti koje trae supermarketi. U Sloveniji je proizvodnja krumpira u posljednjih pet godina pala sa 186.000 na 152.000 tona. Stoga je, kau Nijemci, nuan fond za promociju krumpira kroz marketing.
Proizvodnju krumpira smanjuju supermarketi
Pojavio se još jedan negativan trend za proizvoðače, kako su pojasnili stručnjaci za krumpir iz njemačkog Europlanta. Naime, na 70 posto prodaje i potrošnje svjeeg krumpira u Europi utječu supermarketi. Tako njemački gosti navode Lidl koji je gotovo prepolovio proizvodnju krumpira u Poljskoj jer je u isto vrijeme otvorio niz supermarketa, a poljski proizvoðači krumpira nisu bili pripremljeni na to odabirom sorti i kvalitetom krumpira, pa je pad proizvodnje bio neminovan, a slična situacija mogla bi se dogoditi i u Hrvatskoj.
www.poslovni.hr