Mediteranska aromatska biljka osvaja i slavonska polja
Da je topla i blaga zima imala utjecaj ne samo na ozime poljodjelske kulture nego i ljekovito bilje, ovih dana najbolje mogu potvrditi prvi slavonski uzgajivači lavande, bračni par Vera i eljko Trampus, koji tu mediteransku biljku u ravnoj Slavoniji uzgajaju već treću godinu na površini od jednog hektara. Zahtjevni posao uzgoja te prekrasne aromatične biljke, ali i zahtjevi trišta, ubrzo su prerasli očekivanja nezaposlenog eljka i umirovljenice Vere, koji ovog tjedna kreću u sadnju još jednog novog hektara lavande na površini pokraj postojećeg nasada, koji bi ove godine trebao dati dvostruko veće prinose od prošlogodišnjih. Već treću godinu zaredom, koliko uzgajaju lavandu, Trampusovi se bore s nedostatkom kvalitetne stručne literature potrebne za taj posao, koji je na našim prostorima još uvijek velika nepoznanica, pa je to glavni razlog zašto su se tek sada odlučili za proširenje površina pod lavandom. Pričaju da im je veliku pomoć u poslu pruila prof. Lidija Lenart s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, te uzgajivači lavande iz Vrbana iz Istre, gdje se lavanda uzgaja na šest hektara, ali prilično iskustva tijekom godina su stekli i sami.- Uz rubove polja s lavandom nedavno smo zasadili dvjestotinjak grmova biljke buhač, koja je prirodni insekticid. Uskoro dolazi vrijeme berbe buhača, čije ćemo cvjetove obrati, osušiti i preraditi, te na prirodan način omogućiti da naše grmove lavande ne napadaju nametnici. Ovo nam je prva godina s uzgojem buhača, pa bi tek idući mjeseci trebali pokazati koliko je ovakav način obrane učinkovit - priča nam Vera, koja uz supruga na polju lavande dnevno provodi više od pet sati, jer se sve radi ekološki, ručno i bez tretiranja zaštitnim sredstvima.
U odnosu prema prošloj godini, grmovi lavande (kojih je na jedan hektar oko 8.000) su se gotovo dvostruko raširili, unatoč redovitom podšišavanju, a moe se očekivati da se u jednom grmu u ovoj, trećoj, godini naðe i do kilogram lavandina cvijeta. Od pedeset takvih grmova moguće je dobiti litru eteričnog ulja koje je izuzetno traeno za sapune, kupke, ulja za masau, aromaterapiju ili pak inhalaciju, a čija se cijena na trištu kreće oko 30 eura. Ako se odluče za prodaju suhog lavandinog cvijeta, kojeg inače otkupljuje tvrtka Ireks-aroma iz Zagreba, Trampusovi će za kilogram dobiti oko 2,5 eura.
Zanimljivo je napomenuti da u prvoj godini lavandi treba bar četiri do pet okopavanja kako bi se zemljište očuvalo od korova, u drugoj se godini u sklopu pripreme zemljišta sadi bijela djetelina koja zadrava vlagu i uništava korov i tek je nakon toga moguće krenuti u sadnju lavande, koju najviše napadaju - krtice! Lavanda je i biljka koja najviše treba sunčane i tople dane i koja u trećoj godini daje najveći i puni urod, a vijek joj je oko 20 godina.
U odnosu prema prošloj godini, grmovi lavande (kojih je na jedan hektar oko 8.000) su se gotovo dvostruko raširili, unatoč redovitom podšišavanju, a moe se očekivati da se u jednom grmu u ovoj, trećoj, godini naðe i do kilogram lavandina cvijeta. Od pedeset takvih grmova moguće je dobiti litru eteričnog ulja koje je izuzetno traeno za sapune, kupke, ulja za masau, aromaterapiju ili pak inhalaciju, a čija se cijena na trištu kreće oko 30 eura. Ako se odluče za prodaju suhog lavandinog cvijeta, kojeg inače otkupljuje tvrtka Ireks-aroma iz Zagreba, Trampusovi će za kilogram dobiti oko 2,5 eura.
Zanimljivo je napomenuti da u prvoj godini lavandi treba bar četiri do pet okopavanja kako bi se zemljište očuvalo od korova, u drugoj se godini u sklopu pripreme zemljišta sadi bijela djetelina koja zadrava vlagu i uništava korov i tek je nakon toga moguće krenuti u sadnju lavande, koju najviše napadaju - krtice! Lavanda je i biljka koja najviše treba sunčane i tople dane i koja u trećoj godini daje najveći i puni urod, a vijek joj je oko 20 godina.