Europsko trište ima goleme potrebe za egzotičnim voćem i povrćem. Te potrebe ne bi se zadovoljile čak ni kada bi se sve poljoprivrede površine u Hrvatskoj stavile u funkciju tog uzgoja
“Potencijal je velik, no nemamo uvjeta za veću proizvodnju. Nedostaju prije svega skladišta, a potom i druga infrastruktura”, rekao nam je Šulog, odgovarajući na pitanje moe li se povećati proizvodnja. To je uglavnom i razlog zbog kojeg je uzgoj tog voća i povrća u Hrvatskoj rascjepkan, što se uzgaja na malim površinama i što su drugi mali proizvoðači orijentirani samo na domaće trište.
Europske burze voća
Većina se poljoprivrednika neprestano ali na probleme i gubitke, a uvoz je veći nego ikada. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u prvih sedam mjeseci ove godine izvezli smo hrane za 580 milijuna američkih dolara, a uvezli za čak milijardu dolara. Najviše smo uvezli voća i povrća, i to 11 puta više nego lani, ukupno 1,2 milijarde kuna. Svake godine samo voća uvezemo za oko 180 milijuna dolara.
''Poljoprivrednici se ale jer su prevareni. Netko im je sugerirao da se bave nečim što je danas neprofitabilno. Ministarstvo je davalo poticaje za primjerice proizvodnju mlijeka, a farme danas propadaju. Uzgajivači kao što smo mi nemaju nikakve pomoći ni od lokalne zajednice niti od Ministarstva. Sve što smo napravili, napravili smo potpuno sami”, istaknuo je Šulog.
Dodao je i da izvoz sami organiziraju, a procedura je prilično zahtjevna i komplicirana. Moraju se poštivati standardi europskog trišta, primjerice prilikom pakiranja te izgleda voća i povrća. Robu voze vlastitim kamionima, a prodaju je na burzama voća i povrća.