Domaćeg voća bit će dovoljno tek za 6 godina
Argentinske ili talijanske kruške, španjolske trešnje i jagode ili talijanske nektarine samo su neki od proizvoda na štandovima pod šestinskim kišobranima Dolca. No, za šest godina slika bi se mogla promijeniti i štandovima bi napokon moglo dominirati voće i povrće koje se sve intenzivnije uzgaja u Zagrebačkoj upaniji. Ondje je na plantaama i voćnjacima posaðeno 400.000 sadnica jagoda, 17,57 hektara jabuka, 8,63 hektara krušaka i 6,24 hektara breskvi.
No, unatoč ulaganjima u poljoprivredu, u upaniji još nema dovoljno voća, povrća ni mliječnih proizvoda da bi prehranili stanovnike Zagreba ili upanije. Da bi poljoprivrednici u tome uspjeli, trebaju im još godine okopavanja na novim hektarima zemlje. Koliko je točno zapuštene i neobraðene zemlje u okolici Zagreba nitko ne zna.
– U Zagrebačkoj upaniji ima neiskorištenog zemljišta na kojem bi se moglo saditi i sijati, ali nemamo informacije o konkretnoj površini. Sva ulaganja u poljoprivredu vidljiva su za najmanje tri godine, a nastavi li se ulagati, imamo sve preduvjete da za šest godina hranimo cijeli grad i upaniju – odgovorila je Gordana upanac, pročelnica upanijskog Upravnog odjela za poljoprivredu.
Iako su Grad Zagreb i upanija ukupno lani dali 31 milijun kuna pomoći poljoprivrednicima, Zagrepčani će radije u vrećicu ubaciti uvozno voće koje je, kau prodavači na Dolcu, jeftinije.
No, cijene nalijepljene na škarniclima govore drukčiju priču. Tako za argentinske kruške treba iz novčarke izvaditi 24, za nektarine i marelice koje dolaze iz Italije 44, a za španjolske trešnje 40 kuna. Samo nekoliko stotina metara od Dolca, kod Glavnog kolodvora, mogu se nabaviti sočne jagode zagrebačkih proizvoðača za 10 kuna po mjerici.
– Mi poljoprivrednici dobijemo poticaje za proizvodnju, proizvedemo, a prodaje se uvezeno. Nije li to smiješna situacija? Imam plantau jagoda u Moslavini sa šest tisuća sadnica. U nju sam uloio više od 20 tisuća kuna, a jagode prodajem isključivo na svojoj plantai jer se ne isplati unajmljivati štand na našim trnicama – kae Franjo Lojen, jedan od proizvoðača jagoda. Njegova mu proizvodnja prua dobru zaradu, ali konkurencija uvezene robe div je s kojim se ne moe boriti. Isto je i s proizvoðačima povrća i mliječnih proizvoda.
Dragec i Kriško zaštićeni
Prošle godine proizvedeno je 52 milijuna litara mlijeka, a udruga malih sirara na godinu proizvede 80.380 kg sira. Ipak, takav se sir moe kupiti samo na gospodarstvima koja ga i proizvode. Jedino sirevi Dragec i Kriško, koji su zaštićena robna marka upanije, mogu se nabaviti u četiri trgovačka lanca, ali ne i u manjim trgovinama.
Vecernji.hr