Izvozimo deset puta vie meda nego to ga uvozimo
Iz Hrvatske se na
godinu izveze 2000 tona meda, a uveze se 200 tona, što znači da je
izvoz meda deset puta veći od uvoza. U Ministarstvu poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvitka kau da je pčelarstvo posljednjih godina
postalo jedna od vanijih grana poljoprivredne proizvodnje, a kao takvo
pridonosi razvoju i cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske. Iz godine u
godinu raste broj pčelinjih zajednica pa danas imamo 300.000 košnica za
koje se brine 12.000 pčelara, od kojih je 3300 članova Hrvatskog
pčelarskog saveza. Ukupna godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj
iznosi 5000 tona. Samo potrebe EU-a za medom iznose 200.000 tona, te se
med u Europu uvelike uvozi u bačvama iz Kine. U Hrvatskoj postoje
veliki prirodni resursi za mogućnost ispaše pčela, a time i stvaranje
izravne koristi za stvaranje pčelinjih proizvoda: med, vosak, pelud,
pčelinji otrov, propolis te matična mliječ.
Ministarstvo
poljoprivrede uskoro će objaviti novi pravilnik o dranju pčela i
katastru pčelinje paše. Pravilnik će biti podloga za izradu baze
podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša, pčelinjaka i pčelara na
području cijele Hrvatske, a time će se olakšati način gospodarenja i
iskorištavanja pčelinjih paša.
Med iz Like, Gorskoga kotara, Istre ili umberka vrlo je kvalitetan, te su ga prepoznali u svijetu, što je dovelo do povećanja njegova izvoza.
Zasad ne posto brand hrvatski med, nego se on kupuje najčešće od poznatog medara pod nazivom »cvjetni«, »livada«, »kesten« ili »bagrem«.
Uz to, u Hrvatskoj se ne biljei porast potrošnje meda, koja je oko pola kilograma po stanovniku na godinu, što je jako malo s obzirom na sve vrijednosti koje med kao namirnica sadri.
Ipak, pčelarstvom se bavi mnogo ljudi. Za manji dio njih je to osnovna proizvodnja, dijelu je to dopunska, a većim dijelom zanimljiv hobi. Robnih proizvoðača je samo stotinjak.
S obzirom na nedovoljne količine meda u Europskoj uniji, u kojoj se proizvede tek 51,9 posto potrebnog meda, hrvatski medari imaju dobru perspektivu na europskom trištu. No, za to se moraju što bolje marketinški predstaviti. Inače, drava je za poticaje za med u proračunu izdvojila 18 milijuna kuna (2,20 kuna po kilogramu, odnosno 50 kuna po košnici meda).
Med iz Like, Gorskoga kotara, Istre ili umberka vrlo je kvalitetan, te su ga prepoznali u svijetu, što je dovelo do povećanja njegova izvoza.
Zasad ne posto brand hrvatski med, nego se on kupuje najčešće od poznatog medara pod nazivom »cvjetni«, »livada«, »kesten« ili »bagrem«.
Uz to, u Hrvatskoj se ne biljei porast potrošnje meda, koja je oko pola kilograma po stanovniku na godinu, što je jako malo s obzirom na sve vrijednosti koje med kao namirnica sadri.
Ipak, pčelarstvom se bavi mnogo ljudi. Za manji dio njih je to osnovna proizvodnja, dijelu je to dopunska, a većim dijelom zanimljiv hobi. Robnih proizvoðača je samo stotinjak.
S obzirom na nedovoljne količine meda u Europskoj uniji, u kojoj se proizvede tek 51,9 posto potrebnog meda, hrvatski medari imaju dobru perspektivu na europskom trištu. No, za to se moraju što bolje marketinški predstaviti. Inače, drava je za poticaje za med u proračunu izdvojila 18 milijuna kuna (2,20 kuna po kilogramu, odnosno 50 kuna po košnici meda).
Vjesnik.hr