Agrokor u Makedoniju ulae 40 milijuna eura
Koncern Agrokor u svibnju ove godine starta s prvom investicijom u Makedoniji, čija ukupna vrijednost iznosi oko 40 milijuna eura.
Riječ je o izgradnji dvaju otkupnih centara kapaciteta oko 100.000 tona poljoprivrednih proizvoda koji će biti otpremani ne samo u zemlje regije nego i diljem Europe.
Osim otkupnih
centara projekt sadri i povećanje proizvodnje povrća pod staklenicima
i plastenicima, najavili su u petak u Skoplju makedonski premijer
Nikola Gruevski i potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić.
Prema tom konceptu izgradnja prvog otkupnog centra u Strumici nije zamišljena kao isključivo skladišni prostor, nego će prerasti u agroburzu, a otkup povrća trebao bi krenuti početkom sljedeće godine. Agrokor za vlastitu maloprodaju, dislociranu u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, treba goleme količine povrća i voća i stoga otkup namjerava povećavati. Cilj je za pet godine otkupiti najmanje 100.000 tona. U partnerstvu s makedonskom vladom Agrokor krajem 2008. planira početi gradnju drugog otkupnog centra u Rosomanu, u trokutu izmeðu Velesa, Prilepa i Kavadaraca, namijenjenog za voće.
Puljić je u Skoplju izjavila da Agrokor, uz investiciju od 40 milijuna eura, jamči siguran plasman makedonskih poljoprivrednih proizvoda te modernizaciju i širenje proizvodnje povrća i voća. Vijest o ulasku Agrokora na makedonsko trište objavljena je još u srpnju 2007. godine za slubena posjeta ministra Petra čobankovića Skoplju gdje mu je domaćin bio makedonski vicepremijer ivko Jankulovski, zaduen za poljoprivredno-prehrambeni resor. Jankulovski je tada naglasio kako je s Todorićem razgovarao o ulaganjima u visini 300 milijuna eura. Osim interesa za mreu otkupnih stanica za povrće i voće, Todorića, po riječima Jankulovskog, zanima i gradnja 25 supermarketa.
Makedonija je zbog niza pogodnosti vrlo zanimljiva investitorima. Nezaposleno je više od 320.000 osoba, odnosno iznad 37 posto radno sposobnog stanovništva. Gotovo polovica populacije mlaða je od 30 godina, a meðu nezaposlenima njih 57,8 posto ima srednjoškolsko, više ili visoko obrazovanje.
Prosječna neto plaća kreće se oko 230 eura (u poljoprivredno-prehrambenoj industriji 185 eura), dok u bruto iznosu dosie do 370 eura. Tvrtku je moguće registrirati kroz tri do pet dana, Makedonija je članica WTO-a i Cefte, potpisala je 25 meðunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te 30 ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja. Porez na dobit ne plaća se prve tri godine nakon ulaganja, do ove godine za obveznike je iznosio 15 posto pa je smanjen na 10 posto. Tko dobit investira u pogranična ili gospodarski nerazvijena područja, odnosno u projekte zaštite okoliša, porez mu je nii za još 50 posto.
Prema tom konceptu izgradnja prvog otkupnog centra u Strumici nije zamišljena kao isključivo skladišni prostor, nego će prerasti u agroburzu, a otkup povrća trebao bi krenuti početkom sljedeće godine. Agrokor za vlastitu maloprodaju, dislociranu u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, treba goleme količine povrća i voća i stoga otkup namjerava povećavati. Cilj je za pet godine otkupiti najmanje 100.000 tona. U partnerstvu s makedonskom vladom Agrokor krajem 2008. planira početi gradnju drugog otkupnog centra u Rosomanu, u trokutu izmeðu Velesa, Prilepa i Kavadaraca, namijenjenog za voće.
Puljić je u Skoplju izjavila da Agrokor, uz investiciju od 40 milijuna eura, jamči siguran plasman makedonskih poljoprivrednih proizvoda te modernizaciju i širenje proizvodnje povrća i voća. Vijest o ulasku Agrokora na makedonsko trište objavljena je još u srpnju 2007. godine za slubena posjeta ministra Petra čobankovića Skoplju gdje mu je domaćin bio makedonski vicepremijer ivko Jankulovski, zaduen za poljoprivredno-prehrambeni resor. Jankulovski je tada naglasio kako je s Todorićem razgovarao o ulaganjima u visini 300 milijuna eura. Osim interesa za mreu otkupnih stanica za povrće i voće, Todorića, po riječima Jankulovskog, zanima i gradnja 25 supermarketa.
Makedonija je zbog niza pogodnosti vrlo zanimljiva investitorima. Nezaposleno je više od 320.000 osoba, odnosno iznad 37 posto radno sposobnog stanovništva. Gotovo polovica populacije mlaða je od 30 godina, a meðu nezaposlenima njih 57,8 posto ima srednjoškolsko, više ili visoko obrazovanje.
Prosječna neto plaća kreće se oko 230 eura (u poljoprivredno-prehrambenoj industriji 185 eura), dok u bruto iznosu dosie do 370 eura. Tvrtku je moguće registrirati kroz tri do pet dana, Makedonija je članica WTO-a i Cefte, potpisala je 25 meðunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te 30 ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja. Porez na dobit ne plaća se prve tri godine nakon ulaganja, do ove godine za obveznike je iznosio 15 posto pa je smanjen na 10 posto. Tko dobit investira u pogranična ili gospodarski nerazvijena područja, odnosno u projekte zaštite okoliša, porez mu je nii za još 50 posto.
Poslovni.hr