Od ovoga prosinca
zabranjeno je korištenje aviona i helikoptera za traenje tuna prije
njihova izlova u hrvatskom dijelu jadranskog akvatorija.
Ovo je samo
jedna od mjera koju utvrðuje novi Pravilnik o ulovu, uzgoju i prometu
tuna, a čija je primjena startala početkom mjeseca.
Plavorepa atlantska
tuna, koja nastanjuje i hrvatski Jadran, zbog prekomjernog izlova
suočena je s prijetnjom nestanka. Stoga je Meðunarodno povjerenstvo za
očuvanje atlantske tune (ICCAT) 2006. usvojilo kvote koje u razdoblju
do 2010. godine u ukupnoj količini, ali i pojedinačnoj teini imaju
silaznu putanju. Tako je, na globalnoj razini, ukupan izlov tuna za
2006. godinu iznosio 32.000 tona, a 2010. zaustavit će se na samo
25.500 tona. Po spomenutoj odluci ICCAT-a teina tuna kod izlova, koje
su namijenjene za daljnji promet na trištu, povećana je sa 10 na čak
30 kilograma, dok je za tune koje odlaze u daljnji tov Hrvatska dobila
iznimku, granična teina tuna za izlov obavljen unutar Jadranskog mora
spuštena je na osam kilograma.
Sustav nadzora
I Vijeće
EU prošli je tjedan prihvatilo plan oporavka plavorepe tune kroz
sljedećih 15 godina, polazeći od prijedloga ICCAT-a. Nakon odluke
Vijeća EU taj je plan postao sastavnica europskog zakonodavstva, što
obvezuje i Hrvatsku iako još nije članica Unije. Obvezna je do 31.
siječnja Europskoj komisiji za tu godinu dostaviti nacionalni plan
ribarenja, a spomenuti pravilnik na tragu je te zadaće. Ključni sadraj
budućeg "ribarskog" dopisa Uniji je popis svih tunolovaca duih od 24
metra s citiranjem njihovih kvota za tune. Za manja plovila nuno je
navesti ukupne kvote koje se odnose na zadruge ili organizacije kojima
ta plovila pripadaju. Na kraju svake sezone EK se mora poslati detaljno
izvješće o izlovu. Svi su ti podaci zapravo samo sastavni elementi nove
evidencije o trišnoj sljedivosti tune od "mree do tanjura". Spomenuti
zahtjevi prema ribarima na tragu su odluke da se spriječi nezakonit
ribolov. Zbog toga pravilnik uz kvote izlova donosi i obvezu uvoðenja
sustava nadzora plovila, ali i situacija koje se odvijaju kako kod
punjenja kaveza tunama za uzgoj tako i trenucima kada se tune vade iz
kaveza i stavljaju u promet na trište. Dogodi li se podbačaj u izlovu
tune, neiskorištene kvote, kae pravilnik, ne mogu se prenositi u
sljedeću godinu. Nije dopušten ni čarter, odnosno davanje u najam
hrvatskih plovila drugim dravama u svrhu komercijalnog izlova tuna.
Ribari, vlasnici povlastica za gospodarski ribolov, izvješće o izlovu
mjerodavnim slubama moraju dostaviti u roku 24 sata. Dogodi li se da
promatrači pronaðu plovila koja nemaju rješenje o kvoti ili pak nije
prijavljen izlov, sva izlovljena tuna odmah se vraća natrag u more.
Prekrcaj tuna s plovila moguće je obaviti samo u 16 luka. Pravilnik
takoðer kae da plivarice tunolovke due od 24 metra više ne smiju u
ribolov bez instaliranog sustava za nadzor plovila (VMS), dok za
plivarice due od 15 metara ta obveza počinje vrijediti 1. siječnja
2010. godine.
Iznimka Hrvatskoj
Uz niz obveza
pravilnik hrvatskim ribarima ostavlja tek jednu iznimku. U količinskom
obujmu jednog izlova smiju imati samo osam posto tuna pojedinačno
lakših od 30 kilograma, no ne manjih od 10 kilograma, i samo ta
količina tune smije biti otpremljena na trište. Zabrana izlova tuna
plivaricama tunolovcima hrvatskim ribarima u Jadranu traje pola godine,
odnosno tune ne smiju izlovljavati u razdoblju od 1. srpnja do 31.
prosinca, dok izlov tune parangalima duine iznad 24 metra pravilnik
brani još mjesec više. Zabrana je na snazi izmeðu 1. lipnja i 31.
prosinca.
www.poslovni.hr