Stroži propisi EU o tunolovu obvezuju i hrvatske ribare

tuna
Od ovoga prosinca zabranjeno je korištenje aviona i helikoptera za traženje tuna prije njihova izlova u hrvatskom dijelu jadranskog akvatorija.
Ovo je samo jedna od mjera koju utvrðuje novi Pravilnik o ulovu, uzgoju i prometu tuna, a čija je primjena startala početkom mjeseca.


Plavorepa atlantska tuna, koja nastanjuje i hrvatski Jadran, zbog prekomjernog izlova suočena je s prijetnjom nestanka. Stoga je Meðunarodno povjerenstvo za očuvanje atlantske tune (ICCAT) 2006. usvojilo kvote koje u razdoblju do 2010. godine u ukupnoj količini, ali i pojedinačnoj težini imaju silaznu putanju. Tako je, na globalnoj razini, ukupan izlov tuna za 2006. godinu iznosio 32.000 tona, a 2010. zaustavit će se na samo 25.500 tona. Po spomenutoj odluci ICCAT-a težina tuna kod izlova, koje su namijenjene za daljnji promet na tržištu, povećana je sa 10 na čak 30 kilograma, dok je za tune koje odlaze u daljnji tov Hrvatska dobila iznimku, granična težina tuna za izlov obavljen unutar Jadranskog mora spuštena je na osam kilograma.

Sustav nadzora

I Vijeće EU prošli je tjedan prihvatilo plan oporavka plavorepe tune kroz sljedećih 15 godina, polazeći od prijedloga ICCAT-a. Nakon odluke Vijeća EU taj je plan postao sastavnica europskog zakonodavstva, što obvezuje i Hrvatsku iako još nije članica Unije. Obvezna je do 31. siječnja Europskoj komisiji za tu godinu dostaviti nacionalni plan ribarenja, a spomenuti pravilnik na tragu je te zadaće. Ključni sadržaj budućeg "ribarskog" dopisa Uniji je popis svih tunolovaca dužih od 24 metra s citiranjem njihovih kvota za tune. Za manja plovila nužno je navesti ukupne kvote koje se odnose na zadruge ili organizacije kojima ta plovila pripadaju. Na kraju svake sezone EK se mora poslati detaljno izvješće o izlovu. Svi su ti podaci zapravo samo sastavni elementi nove evidencije o tržišnoj sljedivosti tune od "mreže do tanjura". Spomenuti zahtjevi prema ribarima na tragu su odluke da se spriječi nezakonit ribolov. Zbog toga pravilnik uz kvote izlova donosi i obvezu uvoðenja sustava nadzora plovila, ali i situacija koje se odvijaju kako kod punjenja kaveza tunama za uzgoj tako i trenucima kada se tune vade iz kaveza i stavljaju u promet na tržište. Dogodi li se podbačaj u izlovu tune, neiskorištene kvote, kaže pravilnik, ne mogu se prenositi u sljedeću godinu. Nije dopušten ni čarter, odnosno davanje u najam hrvatskih plovila drugim državama u svrhu komercijalnog izlova tuna. Ribari, vlasnici povlastica za gospodarski ribolov, izvješće o izlovu mjerodavnim službama moraju dostaviti u roku 24 sata. Dogodi li se da promatrači pronaðu plovila koja nemaju rješenje o kvoti ili pak nije prijavljen izlov, sva izlovljena tuna odmah se vraća natrag u more. Prekrcaj tuna s plovila moguće je obaviti samo u 16 luka. Pravilnik takoðer kaže da plivarice tunolovke duže od 24 metra više ne smiju u ribolov bez instaliranog sustava za nadzor plovila (VMS), dok za plivarice duže od 15 metara ta obveza počinje vrijediti 1. siječnja 2010. godine.

Iznimka Hrvatskoj

Uz niz obveza pravilnik hrvatskim ribarima ostavlja tek jednu iznimku. U količinskom obujmu jednog izlova smiju imati samo osam posto tuna pojedinačno lakših od 30 kilograma, no ne manjih od 10 kilograma, i samo ta količina tune smije biti otpremljena na tržište. Zabrana izlova tuna plivaricama tunolovcima hrvatskim ribarima u Jadranu traje pola godine, odnosno tune ne smiju izlovljavati u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca, dok izlov tune parangalima dužine iznad 24 metra pravilnik brani još mjesec više. Zabrana je na snazi izmeðu 1. lipnja i 31. prosinca.

www.poslovni.hr