Baranja bez arana i fia jo desetak dana
Da neki od poznatih baranjskih restorana kojima je fiš-paprikaš neizostavna ponuda nemaju šarana, pa ni fiša na jelovniku, zvuči nevjerojatno jer se to nije dogodilo u posljednjih deset godina.
Ni ribarnice u Baranji nisu u boljem stanju jer se šarana moe pronaći teškom mukom.Pronuðeni primjerci su mali oko kilograma, jer je poznato da je za fiš potreban šaran barem od tri kilograma. Upravo takvo stanje najbolje oslikava stanje slatkovodnog ribnjačarstva u Hrvatskoj, koje je u potpunom kolapsu.
Razni su razlozi za takvo stanje, od maćehinskog odnosa drave, zaštićenih ptica grabljivaca, prije svega kormorana pa do loše privatizacije. U petak je tako šarana bilo u samo jednoj od tri belomanastirske ribarnice, gdje nisu mogli jamčiti da će ga biti i sutra.
- Svake godine pred ljeto imamo problema s nabavom šarana, ali ove godine je najgore. Snalazim se po cijeloj Slavoniji, a od sustavne nabave preko ribnjaka nema ništa, pa mi prijeti da restoran ostane bez fiša, što je naš zaštitni znak - tvrdi vlasnik jednog od najpoznatijih baranskih restorana Kovač čarde Arpad Šipec.
Nestašica je donijela i poskupljenje pa je cijena kilograma šarana sa 22 kune od prije Uskrsa, narasla na 28 kuna pa tako taj specijalitet postaje luksuz. Utješnu najavu ljubiteljima fiša daje vlasnik lanca ribarnica Makler Ante Milardović, koji je najavio da će ovakvo stanje potrajati još desetak dana, nakon čega očekuje priljev odreðene količine konzumnog šarana.
- To je samo kratkoročno jer je stanje našeg ribnjačarstva katastrofalno i na sve manje mjesta moemo nabaviti ribu - tvrdi Milardović. Za razliku od Hrvatske veći dio europskih zemalja, a najblia nam je Slovenija, skinuo je zaštitu s ove ptičje grabljivice pa se njihov broj moe regulirati.
Milardovićevim razmišljanjima pridruuje se i predstojnik katedre za lovstvo, ribolovstvo i pčelarstvo osječkog Poljoprivrednog fakulteta dr. Anðelko Opačak, koji potvrðuje da je osnovni razlog nestašice nedostatak proizvodnje, jer se od 12,5 tisuća hektara ribnjaka ne eksploatira ni polovica. Uz to, drava s jedne strane potiče proizvodnju sa 3,5 kune po kilogramu ribe, a s druge strane dvostruko uzima.
Najviše štete rade kormorani
Milardović ističe da na svojem ribnjaku u mjestu Popovac ima velikih problema s kormoranima koji mu pojedu značajnu količinu šaranske mlaði i ističe primjer beljskih ribnjaka koji su već godinama zatvoreni jer se na njima hrani dobar dio populacije kormorana iz Kopačkog rita.
- Svake godine pred ljeto imamo problema s nabavom šarana, ali ove godine je najgore. Snalazim se po cijeloj Slavoniji, a od sustavne nabave preko ribnjaka nema ništa, pa mi prijeti da restoran ostane bez fiša, što je naš zaštitni znak - tvrdi vlasnik jednog od najpoznatijih baranskih restorana Kovač čarde Arpad Šipec.
Nestašica je donijela i poskupljenje pa je cijena kilograma šarana sa 22 kune od prije Uskrsa, narasla na 28 kuna pa tako taj specijalitet postaje luksuz. Utješnu najavu ljubiteljima fiša daje vlasnik lanca ribarnica Makler Ante Milardović, koji je najavio da će ovakvo stanje potrajati još desetak dana, nakon čega očekuje priljev odreðene količine konzumnog šarana.
- To je samo kratkoročno jer je stanje našeg ribnjačarstva katastrofalno i na sve manje mjesta moemo nabaviti ribu - tvrdi Milardović. Za razliku od Hrvatske veći dio europskih zemalja, a najblia nam je Slovenija, skinuo je zaštitu s ove ptičje grabljivice pa se njihov broj moe regulirati.
Milardovićevim razmišljanjima pridruuje se i predstojnik katedre za lovstvo, ribolovstvo i pčelarstvo osječkog Poljoprivrednog fakulteta dr. Anðelko Opačak, koji potvrðuje da je osnovni razlog nestašice nedostatak proizvodnje, jer se od 12,5 tisuća hektara ribnjaka ne eksploatira ni polovica. Uz to, drava s jedne strane potiče proizvodnju sa 3,5 kune po kilogramu ribe, a s druge strane dvostruko uzima.
Najviše štete rade kormorani
Milardović ističe da na svojem ribnjaku u mjestu Popovac ima velikih problema s kormoranima koji mu pojedu značajnu količinu šaranske mlaði i ističe primjer beljskih ribnjaka koji su već godinama zatvoreni jer se na njima hrani dobar dio populacije kormorana iz Kopačkog rita.
www.jutarnji.hr