Soljeni inćun iz saljskog Mardeića osvaja zahtjevno panjolsko trite
Tvornica ribljih konzervi Mardešić iz Salija na Dugom otoku prošli je tjedan prvi put plasirala svoj soljeni inćun na španjolsko trište. Saljska tvornica devedeset i šest posto izvoza ostvari na inozemnom trištu.
I to u prvom redu zemalja bivše Jugoslavije kad je riječ o konzerviranom programu, a plasman soljenih inćuna ostvaruje se na talijanskom i od prošlog tjedna na španjolskom trištu.
"elimo se okrenuti i novim trištima poput češke, Slovačke i Maðarske. Domaće trište je rascjepkano na više trgovačkih centara od kojih svaki zasebno diktira svoja pravila i cijene. Pristup na inozemna trišta je lakši: zamijeniš robu za novac", kae direktor Mardešića. Uz to Hrvati konzumiraju zanemarivo malo ribe. Godišnje se u Hrvatskoj troši samo osam kilograma ribe po glavi stanovnika, što je čak triput manje nego u Europskoj uniji.
Europskom je prosjeku potrošnje ribe blizu jedino Dalmacija s 15 do 20 kilograma ribe po stanovniku godišnje. Saljski Mardešić jedna je od četiri preostale tvornice ribljih konzervi u Hrvatskoj. Od trinćst prijeratnih tvornica danas uz Mardešić rade još samo zadarska Adria, najveći ribopreraðivač u Hrvatskoj čije proizvode distribuira Podravka, rovinjska Mirna i Sardina iz Postira. Prije šest godina i Mardešić je pao u stečaj nakon čega je uslijedila dvogodišnja stanka da bi potom u lipnju 2004. godine ribarska zadruga Ribarska sloga iz Kalija otkupila Mardešićev pogon za soljenje inćuna.
Zbog zastarjele tvorničke opreme i nepovoljnog kredita HBOR-a proizvodnja je bila upitna, a bolji dani za Mardešić došli su s novim vlasnikom Jadranskim pomorskim savezom u oujku prošle godine. Novi vlasnik tvornice ribljih konzervi Mardešić iz mjesta Sali Jadranski pomorski servis spasio je od propadanja tvornicu osnovanu davne 1907. godine. Vlasnik Jadranskog pomorskog servisa iz Rijeke, inače roðeni Saljanin Ante Maras, podmirio je dugove Mardešića koji su iznosili oko 12 milijuna kuna, a u godinu dana otkada je kupio tvornicu uloio je u obrtna sredstva osam milijuna kuna od čega milijun u obnovu zastarjele tehnologije kako bi oivio brend star sto godina.
Sandra Livajić; Poslovni.hr