22. travnja bi sve trebao podsjetiti na činjenicu da ugroavanjem planete i mi moemo postati beskućnici. 1969. godine na UNESCO-voj konvenciji je prvi put predstavljena ideja obiljeavanja Dana Zemlje, koji je proiziao kao produkt pobune zbog iskoritavanja okolia.
U Hrvatskoj se ovaj dan obiljeava od 1990. godine. U dananje doba ljudi bi trebali dobro razmisliti o efektu staklenika kao posljedici prevelike emisije tetnih plinova, količini vode ali i o njezinoj kvaliteti koja nam je preostala. ume su nekada odravale ravnoteu plinova atmosfere ali njihovim smanjenjem to vie nije tako. Odlaganje otpada takoðer čini sve veću opasnoost za ljudsko zdravlje i okoli.
Rezultate klimatskih promjena neke su zemlje već osjetile na svojoj koi. Podsjetimo se samo razorne Katrine i Rite, uragana koji su ostavili za sobom veliki broj rtava i beskućnika.
Sama Zemlja zbog navedenih razloga postaje sve toplija to utječe na promjenu klime ali i na cijeli ivi svijet na planeti. Topljenje ledenjaka i povećenje razine mora i oceana ozbiljno ugroava atmosferu zbog otputanja velikih koncentracija CO2 koje su u ledenjacima bili zarobljeni milijunima godinama.
Kako pomoći zemlji?
Treba uvijek krenuti od sebe. Koritenje obnovljivih izvora energije, propisno odlaganje otpada, smanjenje emisije otrovnih plinova i edukacija djece te odraslih bio bi samo početak kojim bismo mogli započeti brigu prema jedinom nam planetu.
www.javno.hr