Krupni kapital “otima” seljake zadrugama

Zadrugama zbog snažnog prodora krupnog kapitala koji sa zadrugama vode bitku za svakog seljaka - prijeti gašenje!

 

 

Na području Slavonije i Baranje 300-tinjak je registriranih poljoprivrednih zadruga, od kojih je, kako ističe Mirko Macokatić, predsjednik Zadružnog saveza Slavonije i Baranje, iz različitih razloga, izmeðu ostalog i stoga jer su mnoge od njih osnovane isključivo iz špekulantskih razloga, aktivno tek 60-ak.

No, i njima zbog snažnog prodora krupnog kapitala na selo, odnosno nekoliko velikih poljoprivrednih sustava koji sa zadrugama vode bitku za svakog seljaka, dodaje Macokatić, prijeti gašenje!
- Nas sve više muči konkurencija i prodor krupnog kapitala na selo. Naime, veliki poljoprivredni sustavi seljacima nude organizaciju sjetve, niske cijene repromaterijala, velike rabate, otkup proizvoda i slično. Mnogi seljaci odlaze njima, a da prije toga nisu izmirili obveze prema poljoprivrednim zadrugama iz kojih su prešli. Zbog toga su se i neke poljoprivredne zadruge s dugom tradicijom, na području Slavonskog Broda i na području Vukovarsko-srijemske županije, već ugasile. Problem je vrlo velik jer se radi o milijunima kuna koje su seljaci dužni zadrugama. O tome smo obavijestili i relevantne institucije na razini države te očekujemo da će netko i reagirati - kaže Macokatić.

Izazov velikih sustava
Na upit je li riječ o osječkom Žitu, koji je jesenas upravo s ciljem pridobivanja seljaka, odnosno njihovih proizvoda, osnovao niz kooperacija po okolnim selima, te Agrokoru koji slično radi u Baranji, Macokatić ističe kako nije samo riječ o njima, već da je to slučaj s cjelokupnom preraðivačkom industrijom.
- Takvi poljoprivredni sustavi svojom veličinom, za razliku od malih poljoprivrednih zadruga, na tržištu postižu vrlo povoljne uvjete i tada mogu na različite načine pogodovati seljacima, koji tada prestaju poslovati sa zadrugama. Meðutim, smatram da je riječ o kratkoročnim pogodnostima, jer druga će priča biti nakon što unište zadruge. Tada sigurno neće biti ni takvih pogodnih uvjeta" kaže Macokatić.
Macokatić napominje kako je glavni uzrok takvom stanju vrlo težak položaj u kojemu su se seljaci našli.
- Problem je jer ima mnogo malih poljoprivrednika koji su desetljećima naučili dobro živjeti s malo zemlje. No, sada su posve neefikasni, a teško im je napustiti proizvodnju. Jedan od uzroka tog problema je i taj što u Hrvatskoj ima mnogo poljoprivrednih zadruga, čak približno tisuću - kaže Macokatić.

Zadruge funkcioniraju u Europi
Podsjetimo, prava inflacija poljoprivrednih zadruga nastala je prije nekoliko godina kada je država, s ciljem zapošljavanja i samozapošljavanja, poticala osnivanje zadruga, a za što je na teret poreznih obveznika izdvojeno mnogo novca. Vrlo se brzo pokazalo da je zbog nepostojanja kvalitetne strategije zadrugarstva, kao u razvijenim europskim zemljama, sve skupa bilo uzalud. Zadruge osnivane prema trenutačnoj inspiraciji ili prema zahtjevima politike vrlo su brzo prestale djelovati, neke čak nisu nikada ni započele s radom, novac je potrošen, meðutim s poticanjem osnivanje zadruga se nije prestalo.
Macokatić ističe kako će na ovakav način zadrugarstvo, koje je u Europi vrlo cijenjeno, kod nas nestati.
- U Europi su zadruge veliki sustavi. Više manjih zadruga je udruženo i kao takve mogu parirati velikim sustavima - zaključuje Macokatić.

Zdravčević: Seljaci nemogu bez zadruga

Seljaci, bilo da je riječ o malima ili velikima, ne mogu bez zadruga, kaže Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, napominjući kako mu je dobro poznat ovaj problem. "Svaki seljak koji pošteno radi neće napuštati svoju zadrugu koja ga je godinama pratila u proizvodnji. S velikim sustavima proizvodnju ugovaraju samo oni koji su zadrugama dužni, odnosno oni koji idu iz zadruge u zadruge. Naime, mnogi od takvih su sa zadrugom sklopili ugovor o kreditiranju proizvodnje, a kad je trebalo robu predati, prodali su je drugoj tvrtki. No, tako su mogli raditi sa seoskom zadrugom, koja svoja potraživanja nije mogla naplatiti, ali mislim da tako neće moći s velikim poljoprivrednim sustavima, oni će sve naplatiti poput banke", zaključuje Zdravčević.

Z. Rupčić, Glas Slavonije