Pevec: Ne treba biti originalan da bi bio ekstra uspjean
Kopirajući gotova
tuða rješenja, Pevec je našao izvrsnu nišu putem koje kupcima nudi
proizvode srednje kvalitete po relativno niskim cijenama. Takav koncept
lani mu je donio dobit od 202 milijuna kuna
U utorak, 17.
lipnja, tvrtka Pevec otvorila je svoj prvi prodajni centar izvan
granica Hrvatske, u Makedoniji. Centar veličine 18 tisuća kvadratnih
metara u Gostivaru uposlit će 80 ljudi, a prema razvojnoj strategiji
tvrtke, taj centar, uz Beograd i Banja Luku, bit će pokusni kunić za
jaču ekspanziju na regionalnom trištu. Naime, u Pevecu su odlučili
svaku od susjednih drava testirati jednim centrom, nakon kojega bi
uslijedilo pokrivanje čitavih drava centrima u svakom gradu većem od
100 tisuća stanovnika. Prema neslubenim izvorima, ta se ekspanzija
planira već dugo, tako da Pevec ima već kupljena zemljišta u dobrom
dijelu većih gradova susjednih drava.
Osnovan 1990. kao obiteljska tvrtka sa samo dva zaposlena, Pevec je u osamnćst godina postojanja došao do brojke od 3.034 zaposlena i više od tri milijarde kuna prihoda koje ostvaruje šest tvrtki koje su u apsolutnom vlasništvu Višnje i Zdravka Peveca. Rast kompanije od samih se početaka oslanjao na vlastite snage, potpomognut bankovnim kreditima i ostalim konvencionalnim načinima pribavljanja svjeega kapitala, za razliku od konkurencije, koja ne pree ni od drugih oblika financiranja, kao što je razvodnjavanje vlasničkih udjela izlaskom na burzu ili izdavanjem obveznica i komercijalnih zapisa. Trenutačno je u grupi Pevec šest poduzeća: Pevec d.o.o (upravlja centrima u Osijeku, Bjelovaru, Vrbovcu, Varadinu, Zadru i Splitu), Pevec Zagreb d.o.o. (upravlja centrima u Jankomiru i itnjaku u Zagrebu, Rijeci, Puli, Koprivnici, Kutini i Slavonskom Brodu), Pevec transport d.o.o. (tvrtka koja se bavi prijevozom), Pevec proizvodnja d.o.o., Pevec ugostiteljstvo d.o.o. te tvrtka Instalotehna, koju je Pevec preuzeo 2003. godine.
Profit kao kod Konzuma
Iako se djelatnosti kojima se Pevec bavi čine nekomplementarnim, iz financijskih izvješća svake od navedenih tvrtki vidljivo je da se svaka od njih zasad dobro dri i posluje s profitom. Naravno, najveći dio prihoda ostvaruje se kroz tvrtke koje se bave trgovinom, ali Pevec krupnim koracima grabi i na drugim poljima, najviše na području transporta, gdje je izrazito agresivan prema konkurenciji. U samo sedam godina, od 2001. do danas, Pevec transport je od osam transportnih vozila narastao do 524, tako da je danas jedan od većih igrača na području prijevozničkih usluga. U prijevozničkim krugovima se stoga čuju mnoge zamjerke na njegovu poslovnu politiku, kao što su ugovaranje prijevoza po gotovo dampinškim cijenama kako bi se uništila konkurencija, bliski odnosi s Carinom, koja favorizira Pevecova vozila i tako dalje. Istina ili ne, činjenica je da nitko ne eli javno govoriti o tim nečasnim radnjama, tako da se ogovaranja konkurencije mogu smatrati samo zlim jezicima.
- Pevec je dokaz da kopiranje nekih već gotovih rješenja garantira uspjeh. Iako nemaju jasan koncept vlastitog razvoja, svojim pristupom poslu su pogodili ono što kupci ele, a to je najvanije - smatra Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar. Dodaje da je Pevec, nakon godina lutanja i iskušavanja različitih varijanti i koncepcija, našao izvrsnu nišu putem koje kupcima nudi proizvode srednje kvalitete po relativno niskim cijenama. Takav koncept je očito uspješan, jer je u prošloj godini šest tvrtki iz grupacije imalo ukupnu dobit od 202 milijuna kuna. U hrvatskoj trgovini jedino još Konzum ima dobit na toj razini, ali s trostruko većim prihodima, dok Pevecova izravna konkurencija, kao što su npr. Gramat ili Baumax, rade s minimalnim ili bez ikakvog profita.
Trgovačkim centrima Peveca najviše se zamjera to što se pod jednim krovom moe naći gotovo sve - od osnovnih prehrambenih proizvoda pa do kosilica, bijele tehnike i ostalih neprehrambenih artikala. Iako je u inozemstvu takav koncept napušten i moderni trgovci idu za tim da se što ue specijaliziraju, očito je da hrvatskoj, a vjerojatno i potrošačkoj publici susjednih zemalja nije primarno da kupnja bude što kraća i jednostavnija, već im i dalje paše to što na jednom mjestu, bez odreðenog reda i smisla, mogu naći gotovo sve što prosječnom kupcu treba. Takva poslovna strategija koja se temelji na svaštarenju oteava usporedbu Peveca s ostalim igračima na trištu, jer nitko od njih ne posjeduje tako širok prodajni asortiman.
Za Pevecovu strategiju moe se reći da je prilično konzervativna, kako u pogledu širenja, tako i u pogledu odabira prodajnih artikala koje dre u svojim centrima. U poslovanju se očito vodi maksimom - strpljenje je vrlina i ne srljaju previše u rizike. Neki mu zamjeraju to što je u neke regije krenuo megalomanski i s prevelikim apetitima, misleći pritom na velebne centre u Koprivnici i Slavonskom Brodu, za koje se smatra da su preveliki u odnosu na broj kupaca koji im geografski gravitiraju. S druge strane, zamjera mu se što u neke projekte ulazi s dosta zakašnjenja, kao što je centar u Beogradu, čija je gradnja bila planirana prije tri godine, a dovršetak bi, ako sve protekne prema planu, trebao biti do kraja ove godine. Kao apsolutno kvalitetan potez smatra se gradnja centra u Banjoj Luci, koji bi trebao biti prvi takav centar u tom gradu, čime će Pevec preteći konkurenciju koja je već godinama prisutna u BiH, prije svega slovenske trgovačke lance.
Iako se čini da je vrlo teško kvalitetno voditi trgovački lanac koji ima tako širok asortiman, očito je da su se u Pevecu iskristalizirali stručnjaci koji mogu, svaki u svom segmentu, upravljati i voditi opskrbu pojedinih segmenata trgovine. Posebno se to odnosi na uvoz jeftine kineske robe i na segment bijele tehnike, koji je toliko ojačao da je slovensko Gorenje samo pokucalo na vrata Pevecu s prijedlogom poslovne suradnje. Loša strana Pevecovih nastojanja je njegov odnos prema radnoj snazi, kod koje je vrlo izrazita fluktuacija. Iako se hvali najvećim prosjekom plaća trgovaca u čitavom sektoru, izgleda da na tom planu nije sve tako ruičasto. Posebna zamjerka moe se uputiti odabiru srednjeg i višeg menadmenta, čije su plaće nesrazmjerno male, tako da se tu otvara prostor, s jedne strane za moebitne mutne poslove onih koji upravljaju nabavom, a s druge strane za odljev radne snage u konkurentske lance koji nude atraktivnija primanja i beneficije. Neslubeni izvori govore o čak stotinjak radnika koji su zbog potonjih razloga u proteklih dvije godine napustili Pevec.
Primjer low-cost trgovca u više segmenata
Iako Pevec u pruanju informacija glede razvojne strategije ili poslovnih rezultata nije toliko otvoren kao veći dio ostalih trgovaca, posjedovanje tvrtke u 100-postotnom obiteljskom vlasništvu ima i svoje pozitivne strane. Naime, za razliku od drugih lanaca, koje na agresivno širenje poslovanja tjeraju (uglavnom) strani vlasnici ili pak dioničari čiji je interes prije svega neprestani rast, tvrtke koje čine grupu Pevec oslanjaju se na vlastite snage, a čini se da je oprez, uz prihvatljivu dozu rizika, misao voditelja vlasnika Peveca.
- Ako ne uspije s iskorakom u regiju, Pevec će vjerojatno prodati već kupljena zemljišta i to će biti to - smatra Boris Teški.
Stoga je jedino pitanje hoće li Pevec uspjeti propjevati regionalnim jezikom, kao što je to njegova suvlasnica Višnja Pevec nedavno učinila na hrvatskom. Konzultant A. T. Kearneyja Damir čičak smatra da je Pevec primjer low-cost trgovca u različitim segmentima.
- Prema našoj analizi industrijskih sektora, trgovina neprehranom još je relativno slabo konsolidirana i u fazi rasta, što znači da Pevec brzo mora zatvoriti regionalno prisustvo te se uskoro profilirati prema ciljanim skupinama kupaca, profiliranjem ponude proizvoda i jačanjem brenda. Što se asortimana tiče, čini se da svjesno ide na široku ponudu, kao odgovor na specijalizaciju koja karakterizira slične igrače, zbog čega je uistinu teško definirati konkurenciju. Moda je upravo u tome tajna zbog čega su se uspjeli oduprijeti ozbiljnijem nastupu konkurencije iz zapadnih zemalja te zadrati 25 posto udjela na njihovom segmentu trišta.
Dodatnu prednost predstavlja i širenje u nove poslovne djelatnosti korištenjem trgovačke djelatnost kao poluge za rast. Tako je Pevec transport vrlo brzo prerastao u vanog prijevoznika na trištu i time nadišao vlastite potrebe Grupe, iskoristivši ujedno i eksploziju gradnje u Hrvatskoj da bi danas stekao značajan udjel u prihodima Pevec grupe. Tako je Pevec od transporta, koji predstavlja izazov ostalim trgovcima, uspio stvoriti vanu djelatnost, pa čak i svojevrsnu konkurentsku prednost, što bi u perspektivi moglo posluiti kao osnova za sve atraktivniji distributivno-logistički biznis u Hrvatskoj i regiji - kae čičak.
www.liderpress.hr
Osnovan 1990. kao obiteljska tvrtka sa samo dva zaposlena, Pevec je u osamnćst godina postojanja došao do brojke od 3.034 zaposlena i više od tri milijarde kuna prihoda koje ostvaruje šest tvrtki koje su u apsolutnom vlasništvu Višnje i Zdravka Peveca. Rast kompanije od samih se početaka oslanjao na vlastite snage, potpomognut bankovnim kreditima i ostalim konvencionalnim načinima pribavljanja svjeega kapitala, za razliku od konkurencije, koja ne pree ni od drugih oblika financiranja, kao što je razvodnjavanje vlasničkih udjela izlaskom na burzu ili izdavanjem obveznica i komercijalnih zapisa. Trenutačno je u grupi Pevec šest poduzeća: Pevec d.o.o (upravlja centrima u Osijeku, Bjelovaru, Vrbovcu, Varadinu, Zadru i Splitu), Pevec Zagreb d.o.o. (upravlja centrima u Jankomiru i itnjaku u Zagrebu, Rijeci, Puli, Koprivnici, Kutini i Slavonskom Brodu), Pevec transport d.o.o. (tvrtka koja se bavi prijevozom), Pevec proizvodnja d.o.o., Pevec ugostiteljstvo d.o.o. te tvrtka Instalotehna, koju je Pevec preuzeo 2003. godine.
Profit kao kod Konzuma
Iako se djelatnosti kojima se Pevec bavi čine nekomplementarnim, iz financijskih izvješća svake od navedenih tvrtki vidljivo je da se svaka od njih zasad dobro dri i posluje s profitom. Naravno, najveći dio prihoda ostvaruje se kroz tvrtke koje se bave trgovinom, ali Pevec krupnim koracima grabi i na drugim poljima, najviše na području transporta, gdje je izrazito agresivan prema konkurenciji. U samo sedam godina, od 2001. do danas, Pevec transport je od osam transportnih vozila narastao do 524, tako da je danas jedan od većih igrača na području prijevozničkih usluga. U prijevozničkim krugovima se stoga čuju mnoge zamjerke na njegovu poslovnu politiku, kao što su ugovaranje prijevoza po gotovo dampinškim cijenama kako bi se uništila konkurencija, bliski odnosi s Carinom, koja favorizira Pevecova vozila i tako dalje. Istina ili ne, činjenica je da nitko ne eli javno govoriti o tim nečasnim radnjama, tako da se ogovaranja konkurencije mogu smatrati samo zlim jezicima.
- Pevec je dokaz da kopiranje nekih već gotovih rješenja garantira uspjeh. Iako nemaju jasan koncept vlastitog razvoja, svojim pristupom poslu su pogodili ono što kupci ele, a to je najvanije - smatra Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar. Dodaje da je Pevec, nakon godina lutanja i iskušavanja različitih varijanti i koncepcija, našao izvrsnu nišu putem koje kupcima nudi proizvode srednje kvalitete po relativno niskim cijenama. Takav koncept je očito uspješan, jer je u prošloj godini šest tvrtki iz grupacije imalo ukupnu dobit od 202 milijuna kuna. U hrvatskoj trgovini jedino još Konzum ima dobit na toj razini, ali s trostruko većim prihodima, dok Pevecova izravna konkurencija, kao što su npr. Gramat ili Baumax, rade s minimalnim ili bez ikakvog profita.
Trgovačkim centrima Peveca najviše se zamjera to što se pod jednim krovom moe naći gotovo sve - od osnovnih prehrambenih proizvoda pa do kosilica, bijele tehnike i ostalih neprehrambenih artikala. Iako je u inozemstvu takav koncept napušten i moderni trgovci idu za tim da se što ue specijaliziraju, očito je da hrvatskoj, a vjerojatno i potrošačkoj publici susjednih zemalja nije primarno da kupnja bude što kraća i jednostavnija, već im i dalje paše to što na jednom mjestu, bez odreðenog reda i smisla, mogu naći gotovo sve što prosječnom kupcu treba. Takva poslovna strategija koja se temelji na svaštarenju oteava usporedbu Peveca s ostalim igračima na trištu, jer nitko od njih ne posjeduje tako širok prodajni asortiman.
Za Pevecovu strategiju moe se reći da je prilično konzervativna, kako u pogledu širenja, tako i u pogledu odabira prodajnih artikala koje dre u svojim centrima. U poslovanju se očito vodi maksimom - strpljenje je vrlina i ne srljaju previše u rizike. Neki mu zamjeraju to što je u neke regije krenuo megalomanski i s prevelikim apetitima, misleći pritom na velebne centre u Koprivnici i Slavonskom Brodu, za koje se smatra da su preveliki u odnosu na broj kupaca koji im geografski gravitiraju. S druge strane, zamjera mu se što u neke projekte ulazi s dosta zakašnjenja, kao što je centar u Beogradu, čija je gradnja bila planirana prije tri godine, a dovršetak bi, ako sve protekne prema planu, trebao biti do kraja ove godine. Kao apsolutno kvalitetan potez smatra se gradnja centra u Banjoj Luci, koji bi trebao biti prvi takav centar u tom gradu, čime će Pevec preteći konkurenciju koja je već godinama prisutna u BiH, prije svega slovenske trgovačke lance.
Iako se čini da je vrlo teško kvalitetno voditi trgovački lanac koji ima tako širok asortiman, očito je da su se u Pevecu iskristalizirali stručnjaci koji mogu, svaki u svom segmentu, upravljati i voditi opskrbu pojedinih segmenata trgovine. Posebno se to odnosi na uvoz jeftine kineske robe i na segment bijele tehnike, koji je toliko ojačao da je slovensko Gorenje samo pokucalo na vrata Pevecu s prijedlogom poslovne suradnje. Loša strana Pevecovih nastojanja je njegov odnos prema radnoj snazi, kod koje je vrlo izrazita fluktuacija. Iako se hvali najvećim prosjekom plaća trgovaca u čitavom sektoru, izgleda da na tom planu nije sve tako ruičasto. Posebna zamjerka moe se uputiti odabiru srednjeg i višeg menadmenta, čije su plaće nesrazmjerno male, tako da se tu otvara prostor, s jedne strane za moebitne mutne poslove onih koji upravljaju nabavom, a s druge strane za odljev radne snage u konkurentske lance koji nude atraktivnija primanja i beneficije. Neslubeni izvori govore o čak stotinjak radnika koji su zbog potonjih razloga u proteklih dvije godine napustili Pevec.
Primjer low-cost trgovca u više segmenata
Iako Pevec u pruanju informacija glede razvojne strategije ili poslovnih rezultata nije toliko otvoren kao veći dio ostalih trgovaca, posjedovanje tvrtke u 100-postotnom obiteljskom vlasništvu ima i svoje pozitivne strane. Naime, za razliku od drugih lanaca, koje na agresivno širenje poslovanja tjeraju (uglavnom) strani vlasnici ili pak dioničari čiji je interes prije svega neprestani rast, tvrtke koje čine grupu Pevec oslanjaju se na vlastite snage, a čini se da je oprez, uz prihvatljivu dozu rizika, misao voditelja vlasnika Peveca.
- Ako ne uspije s iskorakom u regiju, Pevec će vjerojatno prodati već kupljena zemljišta i to će biti to - smatra Boris Teški.
Stoga je jedino pitanje hoće li Pevec uspjeti propjevati regionalnim jezikom, kao što je to njegova suvlasnica Višnja Pevec nedavno učinila na hrvatskom. Konzultant A. T. Kearneyja Damir čičak smatra da je Pevec primjer low-cost trgovca u različitim segmentima.
- Prema našoj analizi industrijskih sektora, trgovina neprehranom još je relativno slabo konsolidirana i u fazi rasta, što znači da Pevec brzo mora zatvoriti regionalno prisustvo te se uskoro profilirati prema ciljanim skupinama kupaca, profiliranjem ponude proizvoda i jačanjem brenda. Što se asortimana tiče, čini se da svjesno ide na široku ponudu, kao odgovor na specijalizaciju koja karakterizira slične igrače, zbog čega je uistinu teško definirati konkurenciju. Moda je upravo u tome tajna zbog čega su se uspjeli oduprijeti ozbiljnijem nastupu konkurencije iz zapadnih zemalja te zadrati 25 posto udjela na njihovom segmentu trišta.
Dodatnu prednost predstavlja i širenje u nove poslovne djelatnosti korištenjem trgovačke djelatnost kao poluge za rast. Tako je Pevec transport vrlo brzo prerastao u vanog prijevoznika na trištu i time nadišao vlastite potrebe Grupe, iskoristivši ujedno i eksploziju gradnje u Hrvatskoj da bi danas stekao značajan udjel u prihodima Pevec grupe. Tako je Pevec od transporta, koji predstavlja izazov ostalim trgovcima, uspio stvoriti vanu djelatnost, pa čak i svojevrsnu konkurentsku prednost, što bi u perspektivi moglo posluiti kao osnova za sve atraktivniji distributivno-logistički biznis u Hrvatskoj i regiji - kae čičak.
www.liderpress.hr