gotovo u svim njegovim granama, ovih je dana jedan od najnepopularnijih Vladinih resora. Ribari zbog visokih cijena plavog dizela prijete blokadom luka, mljekari najavljuju prolijevanje mlijeka po ulicama... Je li moguće zadržati socijalni mir i kako će riješiti nagomilane probleme, razgovarali smo s čelnim čovjekom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidarom Pankretićem.

VL: Je li Vlada više uopće u mogućnosti cijene hrane držati pod kontrolom? Prema tvrdnjama OECD-a i FAO-a, rast će cijelo desetljeće.
PANKRETIĆ: Situacija je u cijelom svijetu o pitanju hrane vrlo ozbiljna. Mi smo još lani krenuli s određenim intervencijama, početkom godine na cijene smo utjecali i dogovorom s proizvođačima i trgovcima za kruh, mlijeko, ulje i slično. Zbog interventne potpore svinjogojcima i tovljačima junadi za prvo tromjesečje nije poskupjelo ni meso... No, mi nismo izuzetak, te će se rast cijena sirovina, repromaterijala, energenata... neizbježno odraziti i na Hrvatsku. Hrane će biti, ali će cijene biti kao i u našem okruženju  tržišne. Ipak, budu li cijene previše rasle, određenim ćemo intervencijama i potporama i dalje nastojati utjecati na regulaciju cijena i tržišta.

VL: To su, međutim, samo kratkoročne mjere, gašenje požara.
PANKRETIĆ: Da, takvi se problemi moraju rješavati dugoročno, što znači da moramo iskoristiti sve velike potencijale koje Hrvatska ima u poljoprivredi, kako bi krajnji proizvod mogao biti jeftiniji. Za to moramo imati nove tehnologije, novu opremu i biti u vrhu s prinosima. Stoga glavni dio proračuna ove godine, koji je uvećan za trećinu, ide za kapitalna ulaganja u poljoprivredi za koja ćemo poljoprivrednicima vraćati do 50 posto ulaganja, odnosno i do 3,5 milijuna kuna nepovratno.

VL: Slažete li se s najnovijim poskupljenjem kruha?
PANKRETIĆ: S ulaznim troškovima koje su imali dosad i ulaznom cijenom pšenice, mlinarsko-pekarska industrija uopće nije imala razloga za poskupljenje. Imali su korektan dogovor s Vladom i nisu ga poštovali.

VL: Žetva će, navodno, ove godine biti izvanredna. Na mađarskoj burzi već sad se ugovara cijena za kolovoz od 1,35 kuna za kilogram pšenice, a naši seljaci najavljuju kako je neće dati ispod dvije kune.
PANKRETIĆ: To je njihovo pravo, no cijene diktira tržište, čega moraju biti svjesni te će vjerojatno dobiti tek 10-20 posto više na ime transportnih i drugih troškova, koliko bi mlinare stajalo da pšenicu kupuju vani. No, sigurno je da nećemo dopustiti nikakav izvoz prije nego što napravimo jasne bilance koliko Hrvatskoj treba pšenice, na što kao država možemo utjecati. S klubom zastupnika pokušat ćemo požuriti zakon o skladišnici kako bismo seljacima, koji ne žele odmah prodati svoju pšenicu, omogućili bolju tržišnu utakmicu.

VL: EU je u ovoj godini povećao površine pod pšenicom 12 posto, Mađarska za milijun hektara. A mi?
PANKRETIĆ: Mi smo se dugo vremena borili kako da ograničimo proizvodnju pšenice jer se tržišna cijena u prošlim vremenima drugačije formirala i bila je gotovo dvostruko veća nego na svjetskom tržištu. Danas su druga vremena nastupila u poljoprivredi. Treba stalno ulagati da dostignemo razinu kakvu imaju države u našem okruženju. Ako farma nije dovoljno mehanizirana, nemate genetskog materijala ni potpuno detaljiziranu ishranu stoke, onda je vaša kila mesa skuplja nego što bi trebala biti.

VL: Iz Baby Beefa ovih dana traže potpore i za drugo tromjesečje, inače će meso, najavljuju, poskupjeti 25 posto.
PANKRETIĆ: Mislim da smo tovljačima junadi pomogli u vrijeme kad je bilo najkritičnije, u prva tri mjeseca ove godine. U drugom tromjesečju nećemo jer mislim da dolaze bolji dani, i dolaskom turističke sezone, ali i nakon nje.

VL: Znači, meso treba poskupjeti?
PANKRETIĆ: Jasno. Cijene mesa, posebno junadi, čak su niže nego prije pet godina, daleko ispod prosjeka u okruženju, a troškovi su samo u posljednjih godinu dana udvostručeni.

VL: Josip Friščić nedavno je upozorio na uvoz mesa zabrinjavajućih razmjera i nedostatnu kontrolu. Uvozimo li previše?
PANKRETIĆ: Ja bih rekao da premalo proizvodimo. Kad ostvarimo veću proizvodnju po konkurentnim cijenama i uvoz će biti manji.

VL:  A kontrola? Je li moguće da se više od 30 posto mesa i kruha u nas trži na crno?
PANKRETIĆ: Tome ćemo stati nakraj jedino kada sve u lancu uvedemo u sustav.

VL: Od lanjskog prosinca do danas, u migraciji je, navodno, nestalo 100.000 goveda. Ulaz je zabilježen, ali nisu razdužena.
PANKRETIĆ: To nisu službeni podaci. Sigurno su završila u nekoj preradi i ne na legalan način. Ove godine zaposlit ćemo 200 veterinarskih inspektora u državnoj službi. Dosad smo imali veterinarskog inspektora koji je bio zaposlenik privatne veterinarske stanice koju mesar, kojega kontrolira, na određeni način plaća.

VL: Farme su si pak radile autoinspekciju.
PANKRETIĆ: To više neće biti moguće, i ne samo zbog ulaska u EU.

VL: Što je s prodajom poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu? Ide sporo, a navodno je i puno mešetarenja?
PANKRETIĆ: Spremamo izmjene tog zakona, u kojem će biti puno promjena. Poljoprivredno zemljište mora služiti za proizvodnju hrane, a ne špekulantima.

VL: Zemljišnom reformom planirate i ograničiti broj hektara na 300?
PANKRETIĆ: To je prijedlog koji će tek ući u raspravu. Tu govorimo o zemljištu u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba. Poljoprivredno je zemljište, naime, ograničeni resurs koji služi za proizvodnju hrane te je puno pravo države da zaštiti to zemljište. I neke susjedne zemlje imaju takva ograničenja. Mi danas u Hrvatskoj imamo oko 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od kojih 1,2 milijuna u funkciji. Više od milijun hektara poljoprivrednog zemljišta je najvažniji resurs u koji se u budućnosti treba investirati u ovoj državi. Znamo li da će to zemljište za kratko vrijeme vrijediti najmanje 20 milijardi eura, onda znamo koliko je to bogatstvo i koliko ono znači, a trebaju nam 3-4 milijarde eura za u njegovo dovođenje u punu funkciju.

VL: Ribari ovih dana prijete blokadom luka. Traže 23 mil. kuna neisplaćanih potpora i niže cijene plavog dizela.
PANKRETIĆ: Održan je prvi razgovor na temu pronalaska modela pomoći s obzirom na povećanje cijene goriva, a ujedno je bilo govora i o pronalasku rješenja za isplatu zaostalih potpora u ribarstvu. Razgovori će se nastaviti. Nadam se da će doći do obostrano prihvatljivog rješenja.  

VL: Je li u pitanju i nacionalni program obnove ribarske flote, kako tvrde ribari?
PANKRETIĆ: Dosad su potpisani ugovori za 46 brodova, od kojih je šest porinuto novih, šest obnovljeno, a pet u fazi obnove. Uvijek postoje problemi, ali ne treba odustajati od jako dobrog programa koji je jedna od najkonkretnijih pomoći ribarima.

VL: Mljekari će ovih dana, tvrde, traktorima u Zagreb.
PANKRETIĆ: Vjerujem da ćemo dogovoriti povećanje cijene mlijeka u dijelu između proizvođača i mljekara. No, najveća je pomoć kad farmerima pomognete da postanu konkurentni, kad im za farmu koju su platili pet milijuna kuna vratite nepovratno 2,5 mil. kuna na ime kapitalnih ulaganja u poljoprivredi.

www.vecernji.hr