Kontinentalni turizam jo kratko na pet posto udjela
I više je nego
skroman udio kontinentalnog turizma od 5 posto u ukupnom turističkom
prometu. Uspavan dio hrvatske turističke ponude, golemog potencijala,
polako se budi, prvenstveno buðenjem drave da nizom stimulativnih
mjera potakne njegov razvoj. Povećanje udjela kontinentalnog turizma,
prema najavama iz resornog ministarstva, jedan im je od glavnih
strateških ciljeva u idućoj godini. Osigurano je već niz povoljnih
kreditnih linija, dodjeljuju se nepovratne potpore, aktivnije se
uključuje lokalna samouprava i sustav turističkih zajednica, a sve više
se povlače i sredstva pretpristupnih fondova EU iako još nedovoljno.Razvoj regija
U
stvorenoj pozitivnijoj klimi stanovništvo ruralnih prostora sve se
smjelije odlučuje baviti turizmom jer ipak su turisti unosniji od
usjeva, a kombinacija je idealna. Meðu ostalim, tome svjedoči i porast
broja turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava. U Hrvatskoj ih
je 353 sa 891 registriranim krevetom, prema podatcima HGK, od kojih 81
posto nudi i uslugu prehrane. Meðu kontinentalnim upanijama prednjači
Osječko-baranjska upanija, sa 56 takvih domaćinstava u kojima je 192
kreveta, u Zagrebačkoj upaniji ih je 30 sa 41 krevetom. Iako bi upravo
turizam mogao donijeti optimizma, primjerice, Vukovarsko-srijemskoj
upaniji, ondje su tek 2 seljačka turistička gospodarstva bez
mogućnosti smještaja. A upravo je turizam na kontinentu adut za
motiviranje mladih da ostanu u ruralnim prostorima kojima pripada 92
posto teritorija RH gdje ivi tek 40 posto stanovništva. Prilika je i
za ravnomjerniji razvoj regija. Svijetao primjer je općina Lovinac
kojoj će gospodarski procvat donijeti upravo turizam, odnosno Centar
planinskog turizma - Sveto brdo na Velebitu, projekt vrijedan 1,8
milijuna eura. Najveći skijaški centar u Hrvatskoj trebao bi, prema
najavama, zaposliti tisuću ljudi, ostvarivati 350.000 tisuća noćenja
godišnje i sl. Idealan su primjer sinergije Europske unije, Vlade i
lokalne samouprave. Tek s razvijenim kontinentalnim turizmom Hrvatska
moe imati status cjelovite turističke destinacije i jaču konkurentnost
na meðunarodnom trištu. Tako će i marketinška politika HTZ-a, kojoj se
spočitavalo zanemarivanje kontinenta, u idućoj godini poseban naglasak
dati promidbi kontinentalnoga turizma. I Ministarstvo mora, turizma,
prometa i razvitka širi lepezu programa potpora i poticaja turizmu
nudeći razvojnu priliku kontinentu čije su upanije u ukupnom
turističkom prometu lani sudjelovale s neznatnih 5,2 posto dolazaka i
2,2 posto noćenja. Novi program resornog ministarstva u ovoj godini je
"Poticanje razvoja turističkih tematskih puteva" - a za 42 projekta
predvidjeli su 2,9 milijuna kuna. Potiču i izradu izvornih hrvatskih
turističkih suvenira za što je stiglo čak 340 prijava, odobreno ih je
96 koji će dobiti potpore u iznosu 1,6 milijuna kuna.
Dravni poticaji
Dvadeset projekata ukupne vrijednosti veće od 5 milijuna eura dobilo je nepovratne potpore u vrijednosti od 1,6 milijuna kuna, a novac je otišao mahom na kontinent. Najveće iznose, po 150.000 kuna, dobila je upravo općina Lovinac za skijaški centar na Svetom Brdu, te grad Ilok za ureðenje infrastrukture okruenja Stara jezgra - Dunav u Iloku. Novijeg datuma je i program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" - deset zahtjeva u obradi je kod banaka. Ministarstvo provodi i program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam kulturne i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima. U sedam godina sufinanciran je 361 projekt u iznosu 29 milijuna kuna, a 92 posto projekata realizirano je u kontinentalnom dijelu i primorskom zaleðu. U ovoj se godini financira 96 takvih projekata u ukupnom iznosu od 6 milijuna kuna. U sklopu popularnog programa kreditiranja "Poticaj za uspjeh" poticanja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu od 2002. godine realizirano je 382 kredita poslovnih banaka (30 posto je u kontinentalnim upanijama) u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Ministarstvo subvencionira kamate od 1 do 5 posto, s dugim rokovima otplate do 20 godina i počekom od 2 godine. Njegov potprogram "Pod stoljetnim krovovima" donio je u pet godina realizaciju 76 kredita.
Dravni poticaji
Dvadeset projekata ukupne vrijednosti veće od 5 milijuna eura dobilo je nepovratne potpore u vrijednosti od 1,6 milijuna kuna, a novac je otišao mahom na kontinent. Najveće iznose, po 150.000 kuna, dobila je upravo općina Lovinac za skijaški centar na Svetom Brdu, te grad Ilok za ureðenje infrastrukture okruenja Stara jezgra - Dunav u Iloku. Novijeg datuma je i program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" - deset zahtjeva u obradi je kod banaka. Ministarstvo provodi i program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam kulturne i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima. U sedam godina sufinanciran je 361 projekt u iznosu 29 milijuna kuna, a 92 posto projekata realizirano je u kontinentalnom dijelu i primorskom zaleðu. U ovoj se godini financira 96 takvih projekata u ukupnom iznosu od 6 milijuna kuna. U sklopu popularnog programa kreditiranja "Poticaj za uspjeh" poticanja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu od 2002. godine realizirano je 382 kredita poslovnih banaka (30 posto je u kontinentalnim upanijama) u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Ministarstvo subvencionira kamate od 1 do 5 posto, s dugim rokovima otplate do 20 godina i počekom od 2 godine. Njegov potprogram "Pod stoljetnim krovovima" donio je u pet godina realizaciju 76 kredita.
www.poslovni.hr