Prvi hrvatski kongres o ruralnom turizmu u listopadu na Hvaru
Prvi hrvatski kongres o ruralnom turizmu odrat će se od 18. do 21. listopada u gradu Hvaru, a glavni cilj prvog kongresa je stvoriti nacionalni konsenzus o vanosti ruralnog turizma za Hrvatsku. Tema kongresa je "Perspektiva seoskog turizma", a na trodnevnom kongresu razmatrat će se modeli razvoja ruralnog turizma, financijski aspekt, marketing i promocija, pravni okvir ruralnog turizma i slično. Sudionici će raspravljati o konkretnim modelima za poboljšanje stanja na polju zakonodavstva, financijske potpore, promotivnih i marketinških aktivnosti te aktivnije interakcije izmeðu poljoprivrede i turizma, kao i očuvanja i zaštite tradicionalnog graditeljstva. Glavni cilj kongresa je stvoriti nacionalni konsenzus o vanosti ruralnog turizma i njegov utjecaj na ekonomiju ruralnih područja, kao i prihvaćanju ruralnog turizma kao relevantnog ravnopravnog činitelja u prepoznavanju Hrvatske kao kvalitetne i integralne turističke destinacije. Organizatori Prvog hrvatskog kongresa o ruralnom turizmu su Hrvatski farmer, Ruralis - konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre te Klub članova Selo.Dioničko društvo za razvoj i marketing Hrvatski farmer d.d. osnovano je 1992. godine na inicijativu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kako bi u našim uvjetima i u našim prostorima afirmirali u svijetu već prihvaćen "farmerski" tip poljoprivredne proizvodnje i organizacije obiteljskih gospodarstava, prehrambenih obrta i usluga. U meðuvremenu je Hrvatski farmer prerastao u agenciju za razvoj marketinga u ruralnom prostoru s osnovnim ciljem odrivog razvoja ruralnoga prostora. Ruralis, konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre, predstavlja ugovorno interesno povezivanje dionika agroturizma i ruralnog turizma Istre kroz autonomnu i profesionalnu instituciju. Klub članova Selo strukovna je udruga koja skuplja turistička seljačka gospodarstva, proizvoðače autohtonih i tradicijskih proizvoda te sve one koji se bave ruralnim turizmom. Predstavnici Hrvatskog farmera, Ruralisa i Kluba Selo u oujku su na splitskom sajmu GAST potpisali prvi sporazum o suradnji na razvoju ruralnog turizma u Hrvatskoj.
Prema definiciji Vijeća Europe, ruralni turizam je turizam na seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području, a najvanije karakteristike takve vrste turizma su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seljačkih poslova. Razvoj ruralnog turizma temelji se na odrivom razvoju, odnosno na revitalizaciji već postojeće tradicijske gradnje, odnosno baštine, kojoj se daje nova turistička namjena. Ovaj oblik turizma nema potrebu za izgradnjom novih kapaciteta, već, dapače, susreće se s izazovima kako na najbolji i najkvalitetniji način iskoristiti postojeće strukture. Ruralni turizam u Hrvatskoj počeo se razvijati početkom devedesetih, a na inicijativu Saveza seljaka Hrvatske, Instituta za turizam i tvrtke Hrvatski farmer, postavljenje su zakonske regulative koje odreðuju bavljenje seoskim turizmom. čak 92 posto teritorija Hrvatske čine ruralna područja, a udio ruralnog turizma u ukupnom turizmu Hrvatske je tek pet posto. Godišnji rast ruralnog turizma u svjetskim razmjerima iznosi 11 posto. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj je u 2005. godini bilo registrirano 309 turističkih seljačkih gospodarstava s ukupno 784 kreveta, od kojih 210 ili 68% nudi usluge prehrane, a 167 ih ima kušaonice vina i rakije. Turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj najrazvijeniji je u Istarskoj upaniji gdje je registrirano 80 seljačkih gospodarstava ili 26% s 408 kreveta, što je više od polovice ukupno registriranih kreveta u seljačkim gospodarstvima. Slijedi Dubrovačka upanija sa 75 seljačkih gospodarstava ili 24% ukupnog broja, no sa svega 17 kreveta. Znatan broj kreveta u seljačkim gospodarstvima imaju i Zadarska upanija, Splitska, Osječka, Šibenska i Zagrebačka upanija, dok ostale upanije biljee uzlazni trend. Ova bi godina trebala biti prva kada će se više računa povesti o turizmu na kontinentu, dakle i o turizmu na seljačkih gospodarstvima. Posljednjih šest godina drava je za razvoj kontinentalnog turizma nepovratno dala 25 mil. kuna, a u Ministarstvu turizma najavljena je kreditna linija za razvoj kontinentalnog turizma.
Prosječna popunjenost 111 dana
Prosječna popunjenost kapaciteta ruralnog turizma je 111 dana, a prosječan boravak 9 dana. Prednosti kontinentalnog turizma su u tome što se moe prodavati svih 12 mjeseci, a ne samo u sezoni.
Prema definiciji Vijeća Europe, ruralni turizam je turizam na seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području, a najvanije karakteristike takve vrste turizma su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seljačkih poslova. Razvoj ruralnog turizma temelji se na odrivom razvoju, odnosno na revitalizaciji već postojeće tradicijske gradnje, odnosno baštine, kojoj se daje nova turistička namjena. Ovaj oblik turizma nema potrebu za izgradnjom novih kapaciteta, već, dapače, susreće se s izazovima kako na najbolji i najkvalitetniji način iskoristiti postojeće strukture. Ruralni turizam u Hrvatskoj počeo se razvijati početkom devedesetih, a na inicijativu Saveza seljaka Hrvatske, Instituta za turizam i tvrtke Hrvatski farmer, postavljenje su zakonske regulative koje odreðuju bavljenje seoskim turizmom. čak 92 posto teritorija Hrvatske čine ruralna područja, a udio ruralnog turizma u ukupnom turizmu Hrvatske je tek pet posto. Godišnji rast ruralnog turizma u svjetskim razmjerima iznosi 11 posto. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj je u 2005. godini bilo registrirano 309 turističkih seljačkih gospodarstava s ukupno 784 kreveta, od kojih 210 ili 68% nudi usluge prehrane, a 167 ih ima kušaonice vina i rakije. Turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj najrazvijeniji je u Istarskoj upaniji gdje je registrirano 80 seljačkih gospodarstava ili 26% s 408 kreveta, što je više od polovice ukupno registriranih kreveta u seljačkim gospodarstvima. Slijedi Dubrovačka upanija sa 75 seljačkih gospodarstava ili 24% ukupnog broja, no sa svega 17 kreveta. Znatan broj kreveta u seljačkim gospodarstvima imaju i Zadarska upanija, Splitska, Osječka, Šibenska i Zagrebačka upanija, dok ostale upanije biljee uzlazni trend. Ova bi godina trebala biti prva kada će se više računa povesti o turizmu na kontinentu, dakle i o turizmu na seljačkih gospodarstvima. Posljednjih šest godina drava je za razvoj kontinentalnog turizma nepovratno dala 25 mil. kuna, a u Ministarstvu turizma najavljena je kreditna linija za razvoj kontinentalnog turizma.
Prosječna popunjenost 111 dana
Prosječna popunjenost kapaciteta ruralnog turizma je 111 dana, a prosječan boravak 9 dana. Prednosti kontinentalnog turizma su u tome što se moe prodavati svih 12 mjeseci, a ne samo u sezoni.
www.poslovni.hr