Najave

Da bi bili konkuretni i imali jeftinu hranu PDV na repromaterijal treba sniziti na 5 %

Zemlje iz kojih Hrvatska najviše uvozi imaju troškove proizvodnje niže i do 20-ak posto

- Ako se želi pokrenuti hrvatska poljoprivreda i našim građanima omogućiti jeftiniju hranu, PDV treba 'skinuti' ispod 10 posto - izjavio je to jučer Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS) na jučerašnjoj konferenciji za novinare na temu “ Do jeftinije hrane manjim PDV-om u poljoprivredi”, koju je organizirao na osječkom središnjem trgu. Mlinarić pri tome navodi i da bi PDV na hranu trebao biti 5 do 6 posto, kao što imaju neke zemlje u EU kojima je “u samom startu” proizvodnja jeftinija i do 20-ak posto, a zbog čega su njihovi farmeri konkurentniji.

 

- Ako se PDV na hranu 'skine' na 5 %, to bi pokrenulo hrvatsku poljoprivredu, tj. povećalo zaposlenost, cijene hrane bi pale, građani bi kupovali jeftiniju domaću hranu - izjavio je Mlinarić te dodao kako bi prema grubim procjenama zbog jeftinije hrane državni proračun bio “tanji” za oko 1,6 mlrd. kuna.

“ Međutim, u samo nekoliko mjeseci priljev novca u državnu blagajnu bio bi dvostruko viši jer bi došlo do povećanja potrošnje”, kaže Mlinarić.

U prilog ovim tezama Mlinarić je okupljenim novinarima podijelio analizu utjecaja PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju koju je izradio Krešimir Kuterovac, direktor i vlasnik tvrtke Inagra d.o.o.

U njoj između ostalog Kuterovac navodi kako Hrvatska najviše uvozi hrane iz Njemačke, Italije, Mađarske, Nizozemske i Slovenije.

“Zemlje iz kojih Hrvatska najviše uvozi imaju u primjeni sniženu stopu PDV-a na repromaterijale. To konkretno znači da su troškovi proizvodnje niži za razliku u PDV-u 15-19 %. Poljoprivredni proizvodi koji nam dolaze na granicu su konkurentniji za navedeni trošak, a naša procjena je da su njihove proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda niže za 7-12 %. Treba navesti i da su PDV stope u zemljama EU različite jer korištena legislativa EU ostavlja slobodu članicama da pojedine stope prilagodi svojim interesima. Hrvatska danas primjenjuje standardnu stopu PDV-a 25 %, i dvije snižene stope od 5 % i 13 %, a za poljoprivredne materijale ne primjenjuje se snižena stopa”, navodi u analizi Kuterovac te dodaje da ako bi se Hrvatska odlučila za primjenu snižene stope PDV-a na hranu, ona bi pojeftinila za hrvatske građane, dok bi zavisno od obuhvata tarifnih stavki (osnovni prehrambeni proizvodi) prihod u državni proračun bio smanjen za 300-400 milijuna kuna. No, ovaj novac građani će vjerojatno ponovno potrošiti, pa će se iz povećane potrošnje smanjiti taj gubitak”, navodi se također u analizi Krešimira Kuterovca.

PRIMJENA SNIŽENIH STOPA PDV-a ZA REPROMATERIJALE U ZEMLJAMA EU

Češka 21 % 15 % Neki poljoprivredni repromaterijali Francuska 20 % 10 % Neki poljoprivredni repromaterijali Njemačka 19 % 7 % Poljoprivredni repromaterijal Grčka 23 % 13 % Neki poljoprivredni repromaterijali Hungary 27 % 5 % Nabava repromaterijala za stočarstvo: svinja, goveda, ovaca, koza Irska 23 % 4.8 %-13.5 % 4.8 % Stoka namijenjena za upotrebu u pripremi hrane  13.5 % Neki poljoprivredni repromaterijali Italija 22 %  4 %-10 % 4 % Neki poljoprivredni repromaterijali 10 % Neki poljoprivredni repromaterijali Nizozemska 21 % 6 % Poljoprivredni repromaterijal Poljska 23 % 5 % Neki poljoprivredni repromaterijali Portugal 23 % 13 % Neki poljoprivredni repromaterijali Slovenija 22 % 9.5 % Poljoprivredni repromaterijal Španjolska 21 %  10 %  Poljoprivredni repromaterijal

Najviše uvozimo iz Njemačke, koja ima sniženu stopu od 7 %

Hrvatska najviše uvozi iz Njemačke koja ima sniženu stopu od 7 %. Ovakav pristup, smatra Kuterovac, stavlja u neravnopravan odnos našu proizvodnju i uvoz. Tako da ako bi se mjera snižavanja PDV-a na hranu promatrala na duže razdoblje, možda tijekom dvije godine, ona bi, smatra Kuterovac, imala čak i pozitivan utjecaj na proračun. “U prvom trenutku primjene prvih 6 mjeseci prihod proračuna bio bi smanjen za oko milijardu kuna, a u drugoj godini sigurno bi došlo do povećanja proizvodnje za minimalno 10 % i  smanjenja deficita za 120 milijuna dolara. Sa sigurnošću možemo tvrditi da bi naša konkurentnija proizvodnja  povećala proizvodnju jer bi 'porasla potražnja kod kuće', a to bi posljedično povećalo investicije i zapošljavanje u sektoru”, smatra Kuterovac.

Zdenka RUPČIĆ, Glas Slavonije

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish