Zahtjevi poljoprivrednih proizvođača za savjetovanja veći su nego ikada dosad


Nakon svih izazova preustroja, pripajanja područja šumarstva i prirodnih nepogoda koje je prošla Savjetodavna služba u 2014. godini, ni protekla 2015. nije prošla bez izazova.

Kako ocjenjuje rad Savjetodavne službe u protekloj 2015. godini te koji su planovi za ovu, 2016. godinu, upitali smo Hrvoja Horvata, ravnatelja Savjetodavne službe.

- Pojedinačno najveći izazov svakako je bila masovna edukacija o održivoj upotrebi pesticida pri čemu je odrađeno više od 500 tečajeva za oko 20.000 korisnika. Međutim, ta aktivnost nije značajnije smjela utjecati na naše uobičajene poslove. Uzmemo li u obzir oko 200 savjetnika koji djeluju na terenu i oko 250 radnih dana u godini doista možemo biti zadovoljni postignutim. Inače, te brojke ne uključuju gotovo dvomjesečni angažman cijele Službe u vrijeme kampanje Agronet, tj. prijave potpora, razne ad-hoc akcije, predavanja u školama u sklopu programa „Voće u školi“ itd.

Imaju li savjetodavci puno više posla od ulaska Hrvatske u EU? Traže li poljoprivrednici više usluga nego prije?

- Ulaskom u EU Savjetodavna služba dobila je veći opseg djelovanja jer se sve ključne norme i promjene u sustavu moraju na vrijeme prenijeti korisnicima. Primjer za to su pravila višestruke sukladnosti, ali i druge novosti koje su pratile ulazak u EU, pogotovo u sustavu izravnih plaćanja. Tu su i neke obaveze koje je trebalo ispuniti, kao na primjer edukacija profesionalnih korisnika o održivoj uporabi pesticida koja je također bila velik izazov za nas. Najveće nove aktivnosti ipak dolaze provođenjem Programa ruralnog razvoja. Tu posebno ističem nove ovlasti u području strukovnog osposobljavanja indirektnog savjetovanja proizvođača jer je Služba jedini korisnik tih dviju ključnih edukacijskih mjera - M01: Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja te M02: Savjetodavne usluge. Naravno, tu je i informiranje korisnika o svim mjerama Programa ruralnog razvoja. Sve su to nove aktivnosti uz koje treba navesti i da su danas zahtjevi proizvođača za komunikacijom i asistencijom veći nego ikada dosad.

UVODI SE KARTICA GOSPODARSTVA
 

Kakvi su planovi za ovu, 2016. godinu?

- U ovoj godini, osim svih onih uobičajenih aktivnosti, započinjemo s velikim osvježenjima i novostima u radu. Dvije aktivnosti koje su i dosad bile svojevrsna osnova rada Službe – stručna predavanja i direktno savjetovanje na gospodarstvu – preoblikovali smo i dižemo na viši nivo. Predavanja su modularno oblikovana prema prioritetima i potrebama poljoprivrednika. Direktno savjetovanje na gospodarstvu od sada ćemo nuditi kroz tzv. savjetodavne pakete, a poljoprivrednik će ih moći odabrati iz Kataloga usluga. Na taj način ujednačavamo rad svih savjetnika, ali i otvoreno, zajedno s korisnikom, planiramo ishod savjetovanja. Sve smo orijentirali u smjeru konkretnog rezultata koji na kraju korisnik mora i odobriti svojom autorizacijom. Svi događaji na farmi pomno će se pratiti i analizirati na tzv. kartici gospodarstva koja postaje središnje mjesto praćenja rezultata i rada. Mjerit ćemo aktivnosti po savjetniku, po podružnici, županiji i vrsti proizvodnje. Osobno smatram da je to iskorak koji se odavno trebao dogoditi i koji je nužan, kako za kvalitetu rada Službe, tako i za korisnike koji više nisu samo pasivni primatelji već ravnopravni sudionici u procesu promjene i koji zaslužuju najbolju moguću uslugu. To je iskorak u drugačiji oblik postojanja i rada ustanove. Nazvali smo to u šali Savjetodavna 2.0. Da bismo sve to kvalitetno mogli provoditi svjesni smo i potrebe vlastitog unaprjeđenja i poboljšanja rada. Nedavno smo proveli analizu kompetencija i kapacitiranosti pojedinih savjetnika i ustanovili da postoje područja u kojima smo deficitarni i žurno se moramo osnažiti. Program dodatnog osposobljavanja savjetnika je donesen i već s početkom godine krenuli smo s intenzivnim tečajevima. Za taj proces imamo na raspolaganju EU sredstva i moći ćemo angažirati najbolje domaće ili strane stručnjake. Osnažujemo nas kako bismo mogli još bolje i jače osnaživati i unaprjeđivati proizvodnju naših korisnika.

Nedavno je najavljeno da će se Savjetodavna služba prvi put nakon 25 godina postojanja „skinuti s državnog proračuna”, tj. financirati djelomice i iz EU fondova

- Od studenoga 2015. godine sva satnica koju smo ostvarili provodeći stručna predavanja, tj. strukovna osposobljavanja, bit će naplaćena iz EU sredstava. Riječ je o obveznoj edukacji za sve korisnike mjere M10 i M11 Programa ruralnog razvoja. Svi oni već su počeli dobivati naše obavijesti o početku obvezne edukacije. Također, od 2016. godine satnica savjetnika u direktnom savjetovanju na farmi, kroz savjetničke pakete, bit će naplaćena iz EU sredstava. Time dvije osnovne aktivnosti Službe postaju izvor novog financiranja i za taj iznos rasteretit će se proračun. Nadamo se bar 20 %, ali to su samo okvirne procjene. Stvarne brojke ovisit će i o odazivu proizvođača koje ćemo svakako motivirati, ali ostaje udio nepredvidivosti i neizvjesnosti. Ovaj sustav je za korisnike najpovoljniji jer se usluga ne naplaćuje od njih već se koriste sredstva EU-a. Također, korisnik se u ovom modelu ne mora zamarati administrativnim obvezama, već se isključivo orijentira na sam čin edukacije ili savjetovanja, a sve ostalo obavlja se u tijelima Službe i Agencije za plaćanja.

Prije godinu i pol Savjetodavnoj službi pripojena je i Šumarska savjetodavna služba. Kako je proteklo spajanje? Također se pričalo o zaradi na „šumarskim savjetima”. Što je s tim?

- U 2014. prošli smo kroz opsežnu transformaciju u ukupnoj organizaciji, ali definitivno najvažniji dio toga bio je pripajanje poslova šumarstva, tj. bivše Šumarske savjetodavne službe. Proces nije bio nimalo lak ni jednostavan, ali po svemu što vidimo - završio je s uspjehom. Naša glavna misija je da što više korisnika prihvati da je za ukupnu pozitivnu bilancu gospodarstva potrebno pravilno i dugoročno upravljati svim resursima koji su im na raspolaganju – pa tako i šumom. U tome procesu pomažemo im kroz edukacije i sve programe koji su im namijenjeni. U 2015. godini doneseni su i posljednji bitni podzakonski akti koje smo čekali i sada šumarski dio Službe odlično funkcionira u svim našim podružnicama. To su pozdravili i objeručke prihvatili i naši korisnici pa smo u protekloj godini zaprimili više od 9500 raznih predmeta koji se tiču privatnih šuma. Najvažnije aktivnosti u tom dijelu su doznake za sječu stabala, nabava sadnica, prijava šteta, obnova šumskih prometnica, izrada programa gospodarenja, popratnice za božićna drvca, predavanja, savjeti itd. Velika većina naših poljoprivrednih korisnika su i šumoposjednici pa vrlo pozitivno ocjenjuju mogućnost da sada i svoje šumarske poslove objedine unutar jedne službe

UKRATKO:

l evidentirano je 38.450 obilazaka PG-a radi njihova stručnog savjetovanja, prosječno 203 stručne intervencije po savjetniku

l obavljeno je 1350 tematskih stručnih predavanja na kojima su sudjelovala 39.394 poljoprivrednika

l održano 131 stručno predavanje za šumoposjednike

l obavljeni radovi doznake stabala od 223.155,06 m

l obavljeni radovi na održavanju šumske infrastrukture 32,585 km

l nabavljeno 83.500 sadnica stabala za pošumljavanje

l organizirana su 534 praktična prikaza/radionice za oko 8500 sudionika

l obavljeno više od 500 radionica o održivoj uporabi pesticida za više od 20.000 korisnika

l 432 objavljena stručna priloga na mrežnim stranicama Službe

l 1047 objavljenih stručnih radiopriloga

l 257 objavljenih stručnih TV priloga

l 624 objavljena stručna priloga u tiskovinama

l objavljeno je 840 preporuka za zaštitu bilja

l u sklopu statističko-knjigovodstvenog istraživanja (FADN) obavljeno je prikupljanje podataka kroz 5160 posjeta na 1290 poljoprivrednih gospodarstava

l na temu višestruke sukladnosti tijekom godine kroz održanih 520 predavanja educirano je i s pravilnikom upoznato 17.139 predstavnika PG-a

l sudjelovali u organizaciji i provedbi 145 manifestacija na kojima su se okupila gotovo 130.902 posjetitelja

Pojedinačno najveći izazov bila je masovna edukacija o održivoj upotrebi pesticida pri čemu je odrađeno više od 500 tečajeva za oko 20.000 korisnika

Zdenka Rupčić, Glas Slavonije