NHS za preraspodjelu državnih premija u poljoprivredi

Image

Nezavisni hrvatski seljaci za preraspodjelu državnih premija u poljoprivredi
Umjesto za kukuruz, novac mljekarima
Autor Zdravko BIčAK

KARLOVAC - Mi smo moderna i liberalna udruga koja štiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva na temelju realne razvojne politike. Zato smo uputili zahtjev za preraspodjelu novca planiranog za državne poticaje u poljoprivredi kako bi se ostvario napredak cijele gospodarske grane i seljaka koji od toga žive - rečeno je na jučerašnjem susretu s novinarima na kojem su bili Vladimir Novotny i Juraj Bišćan uime udruge Nezavisni hrvatski seljaci i Rudolf Šoštarić uime domaćina, Udruge proizvoðača mlijeka KIM.

- Država prije svega treba poticati gotove proizvode i ono čega u Hrvatskoj nedostaje, poput mlijeka i mesa, te poljoprivredne proizvode u funkciji izvoza kao što su uljarice i šećerna repa. Zato bi prema našem prijedlogu trebalo preraspodijeliti poljoprivredni proračun, prije svega ukidanjem poticaja na kukuruz i ostalu stočnu hranu i usmjeravanjem tog novca za mljekarstvo i stočarstvo. Time bi se namaknulo 200 milijuna kuna godišnje i omogućilo povećanje cijene mlijeka za 50 posto. Dosad su Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje i Seljački savez štitili interese ratara, no taj socijalistički princip po kojem se jednako potiče litra mlijeka i kilogram pšenice nikako nije dobar - zaključio je Novotny.

Kao argument za te tvrdnje, naglašeno je kako se u Hrvatskoj godišnje otkupi 530 milijuna litara mlijeka, a uvozi ga se još 100 milijuna, te ista količina u sirevima i drugim sličnim proizvodima. Za nekoliko godina domaća potreba bit će milijarda litara godišnje, što dovoljno govori o perspektivnosti proizvodnje.

Bišćan je rekao i kako ne treba odbacivati male potrošače, jer su oni bolji nego nikakvi. Šoštarić je još jednom upozorio na nelogičnost ispadanja prostora Netretića, Ozlja, Kamanja, Generalskog Stola i drugih iz brdsko-planinskih područja i gubljenja državnih poticaja za mlijeko. To je već sada utjecalo na stagnaciju proizvodnje, a moglo bi dovesti i do daljnjih smanjenja i socijalnih problema na tom području.

Prenosimo iz Večernjeg lista