Najave

Voćarstvo

Virovitički ocat i na američkom tržištu

ocat_article_fullVIROVITICA – Tvornica octa Virovitica, koja djeluje pri Silosima Virovitica d.o.o., od ovog tjedna plasira svoj najveći i najtraženiji proizvod – jabučni ocat, u suradnji sa Zvijezdom, na američko tržište. Tvornica octa Virovitica godišnje proizvede oko 800.000 litara jabučnog i alkoholnog octa za tržište Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije, a iznimno tražen jabučni ocat u Ameriku odlazi kao dijetni proizvod, bogat vitaminima i mineralima, poznat po svojim medicinskim učincima – detoksikaciji, borbi protiv masnoće, odnosno kao izbor zdravijeg načina prehrane. U Tvornici octa objašnjavaju da su se uz pomoć Zvijezde na američko tržište probili zbog tradicionalne recepture proizvodnje octa, nepromijenjene punih 50 godina. – Sve je prirodno, bez kemijskih pomagala. Jabuke otkupljujemo od domaćih proizvoðača, slijedi proizvodnja jabučnog vina, a zatim i octa, bakterijskom fermentacijom jabučnog vina u Frinksovim generatorima – objašnjava proizvodnju rukovoditelj Tvornice octa Mate Vukušić.

Opširnije...

 

Proizvoðači voća ostvaruju 30 puta veći prihod

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}Proizvoðači voća ostvaruju 30 puta veći prihodHrvatska od voća iz vlastite proizvodnje, nakon mandarina, od nedavno ima dovoljno i jagoda. Osim domaćih jagoda, na tržištu ima i jagoda iz Španjolske, Italije, Turske i Maroka, ali bez okusa i mirisa, samo s bojom.

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), kazao nam je da su prije šest, sedam godina jagode na domaćem tržištu gotovo u potpunosti bile iz uvoza, a onda su domaći proizvoðači, uz pomoć HVZ-a, pokrenuli »domaće plantaže jagoda«.

Opširnije...

Započela sadnja maslina u Desnama

olives-na-drvetuU sklopu projekta "Ekološki uzgoj autohtonih vrsta maslina u dolini Neretve» za koji je zadruzi branitelja "Modrozelena" iz Metkovića prije godinu dana Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio zajam u visini od 1.700.000,00 kuna. 23. travnja su posaðene i prve masline. Svečanosti sadnje u Desnama u općini Kula Norinska prisustvovali su mnogobrojni uzvanici, a prvu sadnicu posadila je potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor.

Opširnije...

Sapuni od maslinova ulja sve oduševljavaju

sapun-od-maslinaDUBROVNIK - Ekološki proizvodi u posljednje vrijeme postaju sve zastupljeniji. Tempo modernoga života donio je velik priljev različitih proizvoda sumnjive kvalitete zbog kojih su ljudi postali sve nezdraviji, pa je novi trend vraćanja prirodi i forsiranju prirodnih proizvoda nešto što i ne treba čuditi. Na području Dubrovačko-neretvanske županije ne postoji mnogo proizvoðača koji su se okrenuli prirodnom načinu proizvodnje, no u posljednje vrijeme jedna proizvoðačica skreće veliku pozornost na sebe. Zoja Senić-Estey nedavno je u Opatiji primila nagradu za najbolji upotrebni suvenir. Gospoða Senić-Estey tu je nagradu dobila za svoje sapune napravljene od maslinova ulja, kozjega mlijeka i ljekovita bilja.

Opširnije...

Radionica u okviru projekta Jabuka.net

red_applesRadionicu je organizirala Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o.za meðunarodnu i regionalnu suradnju u suradnji s Odjelom za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko – baranjske županije, radionica je organizirana u okviru Projekta „ Jabuka .net.koji je financiran 80 % kroz program dodjele bespovratnih sredstava CARDS 2004. u okviru mjera prekogranične suradnje izmeðu Republike Hrvatske i Republike Srbije

Opširnije...

Talijani uče Istrane kako unaprijediti proizvodnju

trznica-istraPULA - Pulska tržnica poznata je kao najskuplja u Hrvatskoj. Nije ni čudo kad u nju stiže voće i povrće iz cijelog svijeta: kilogram španjolskih jagoda stoji 30 kn, rajčica istog podrijetla 15 kuna, banane iz Ekvadora su 10 kuna, a posebna su atrakcija kruške viljamovke koje stižu iz daleke Južnoafričke Republike i prodaju se po 16 kuna. Naðe se tu i domaćih proizvoda: zlatni delišes iz Donjeg Miholjca jeftiniji je 4 kune od talijanskog jonagolda koji stoji 16 kuna, a ove godine umjesto nizozemskog na štandovima ipak prevladava krumpir iz središnje Istre, Motovuna i Cerovlja, koji se prodaje po 5 kuna.

Opširnije...

Prvi urod starih sorta jabuka u vlastitom voćnjaku

stare-sorte-jabukaADŽAMOVCI  Za mlade voćare, članove Ekološko-voćarske sekcije iz OŠ Vladimira Nazora, proljeće je razdoblje kada ima puno poslova u voćnjaku i aktivnosti na zaštiti okoliša. Okupili su se, predvoðeni prof. Ivanom Dautovićem, u voćnjaku u Brðanima gdje se nalazi 70 različitih vrsta starih sorta jabuka. Ivana Andrašić, Valentina Ruškan, Matko Lalić, Ivana Simić, Ines Aga i  Valentina Dautović čistili su voćnjak, okapali ga i stajnjakom gnojili jabuke, zasaðene prije šest godina. Raduju se što će 50-ak stabala ove jeseni dati prvi rod, moći će ih izložiti i pokazati na izložbi jabuka koju organiziraju u školi.

Opširnije...

A novac bi mogao rasti na stablu

kruske-smail
Bez obzira na lijepe želje da hrvatski proizvodi krase naše stolove, stanje u domaćem voćarstvu je iznimno nepovoljno. Hrvatska proizvodi dostatne količine jedino mandarina i, u posljednje vrijeme, jagoda. Porazno je što na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo 50 do 60 posto potreba za jabukama i samo 10 posto za kruškama. Voćnjaci u Hrvatskoj zauzimaju oko 43.000 hektara ili 3,5 posto poljoprivredne proizvodnje, što je vrlo mali postotak kada se uzme u obzir činjenica da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete kao i tradiciju voćarske proizvodnje, kako kontinentalnog, tako i mediteranskog voća. Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi oko 180.000 tona, pri čemu je oko 95 posto voćnjaka u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Opširnije...

Rakiju će peći samo ovlaštene pecare

pecaraIVANIDBA (DRÁVAIVÁNY), SLATINA - Hrvat Jozo Petrinović u mjestu Ivanidba (Drávaivány), u susjednoj Maðarskoj, već 11 godina u obiteljskoj tvrtki uslužno peče rakiju. On nam je i pojasnio kako taj proces u Maðarskoj izgleda nakon ulaska u Europsku uniju. Sa svojim šogorom vlasnik je jedne od najstarijih pecara u Maðarskoj, a posjetili smo ga tijekom manifestacije hrvatske baštine Dravsko proljeće u hrvatskom Sopju i maðarskom Starinu proteklog vikenda. Zgrada u kojoj se nalazi “postrojenje” podignuta je još 1927. godine, ali je njena unutrašnjost obnovljena. Na podu i na zidovima keramičke su pločice, a kompletna aparatura je nova. Mještani u Maðarskoj ne smiju peći rakiju kod svojih kuća, u vlastitim kotlovima, i korištenje pecara poput Petrinovićeve jedini je način da se “domognu” rakije. Kotao u Jozinoj pecari kapaciteta je 400 litara i ima dvostruke stijenke. Meðu njima je voda koja se zagrijava na 110 do 120 stupnjeva, a ta voda onda grije kom do sto stupnjeva. Jozo je pojasnio da se kom ne smije zagrijavati na višu temperaturu, jer se tada ne stvara rakija nego voda. Voda oko kotla s komom omogućava pečenje rakije bez miješanja koma i opasnosti da doðe do zagaranja.

Opširnije...

Povećava se proizvodnja maslina i južnog voća

green-olivesU Hrvatskoj je u prošloj godini zabilježeno značajno povećana proizvodnja maslina, za čak četvrtinu u odnosu na godinu prije, a porasla je, iako nešto manje, i proizvodnja južnog voća. Nastojanja Ministarstva poljoprivrede u suradnji s lokalnom samoupravom urodila su plodom, maslinom. Ministarstvo se intenzivno priprema na ulazak u EU i stroge regulative oko povećanja proizvodnje maslina koje štite mediteranske zemlje članice. Zbog tih regulativa i ograničenja vlasti su odlučile poticati lokalno stanovništvo na sadnju novih stabala maslina. Tako je, prema prethodnim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupni prirod maslina u 2007. godini iznosio 34.527 tona.

Opširnije...

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish