Najave

Voćarstvo

Borovnica-plantaža i rasadnik zdravlja

Visokogrmna (tzv.američka) borovnica u svijetu poznata kao ¨voće zdravlja¨ i u Hrvatskoj pronalazi svoje kupce i uzgajivače.
Voðeni vizijom zdravog života i pravilne prehrane , u okolici Zagreba, tvrtka Hellea d.o.o. u proljeće 2004. godine zasnovala je plantažu sa zasaðenih 3.800 grmova različitih sorti visokogrmne borovnice. Nakon izrazito pozitivnih iskustava, 2005. godine oformljen je i rasadnik biljaka, kapaciteta 20.000 sadnica u turnusu. U posljednjih nekoliko godina evidentno je jačanje svijesti o blagotvornom utjecaju borovnice na imunološki sustav koje, do sada, nije pratila adekvatna ponuda visokokvalitetnih plodova borovnice kao ni sadnica borovnice na domaćem tržištu.
Prepoznavši neiskorišteni potencijal naša je tvrtka spojila vrhunska znanja s prednostima domaće proizvodnje kako bi zadovoljila najzahtjevnije kriterije.

Opširnije...

 

Dozrele prve jagode “navoðene” računalom

Dozreo je prvi urod izvansezonskih jagoda iz vertikalnog uzgoja iz operativnog programa “Jagoda”, zajedničkog projekta Poljoprivredne uslužne zadruge branitelja “Domovina” i Centra za poslovno savjetovanje “Marčik”. Nositelji projekta predstavili su urod i program prošli vikend u plastenicima Juroš-plast obrta u Ivanovcima. Prema svim parametrima, jedinstven je to program u europskim razmjerima - od vertikalne sadnje do kompjutorski “navoðenih” uvjeta - vlage, svjetlosti, topline i drugih elemenata. Operativni program “Jagoda” predstavio je u ime “Marčika” Branko Stefanović, rekavši da je u njemu trenutačno 16 korisnika na području od Zagreba do Osijeka, dok su petorica odustala. Zaživio je 2007. u suradnji s Hypo bankom, a cilj mu je proizvodnja jagoda tijekom cijele godine. “Jagoda je odabrana jer ima dobru proðu na tržištu, s naglaskom na izvansezonski urod.

Opširnije...

Pred voćarstvom brojni izazovi, ali i mogućnosti

Sektor voćarstva u Hrvatskoj ima iznimne mogućnosti i za proizvodnju koja će zadovoljiti domaće potrebe, ali i za izvoz. U prilog tomu govori primjerice činjenica da članice Europske unije godišnje uvoze značajne količine voća, čak oko 850.000 tona jabuka, odnosno oko 250.000 tona krušaka. I za ostale voćne vrste postoji interes tržišta, meðutim količine i kvaliteta su ograničeni. Hrvatska jedino dovoljno proizvodi mandarinka, izjavio je Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prigodom jučerašnjeg stručnog skupa “Europska iskustva i rješenja u voćarstvu”, koji je održan u organizaciji Osječko-baranjske županije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i osječke tvrtke Werkos. Rakić je izjavio da Hrvatska, zavisno od godine do godine, u prosjeku proizvodi 60.000 tona jabuka, od čega je u I. klasi samo 60 posto.

Opširnije...

Očekuje se urod od 38.000 tona maslina

U Hrvatskoj se ove godine procjenjuje urod od oko 38.000 tona maslina, odnosno 51.000 hektolitara maslinova ulja, s obzirom na to da se očekuje veći urod, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Najbolji je urod, prema procjenama s terena, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najlošiji u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, posebno na otocima, gdje se očekuje urod manji i do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, ističu u Ministarstvu.
Naime, suša je najviše oštetila maslinike upravo na otocima, gdje kiše na nekim otocima nije bilo i više od tri mjeseca. Kiša koja je nakon tromjesečne suše pala u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ponegdje više i od 50 litara po četvornome metru, dobro je došla poljoprivrednim kulturama, a posebno maslinama, za koje je bio posljednji trenutak da se spasi inače vrlo dobar urod.

Opširnije...

Sandijevo ulje kakvo su uživali rimski carevi

Tri duga stoljeća sunca, bure, kiše i mraza žive ulike Sandija Chiavalona na crvenoj istrijanskoj zemlji. Grbava i stara debla ulike carbonazze još uvijek - i nakon tri stotine ljeta - svaku jesen obdare plodovima obitelj Chiavalon, a oni ih pretvore u tekuće zlato o kojem se nadaleko čuje. Ljubav Sandija Chiavalona u starih ulika traje od malih nogu, još iz doba kada je s nonom Tiliom otkrivao tajne darova crvene zemlje, prvi put sjedio na traktoru, punio brente meðu lozama, skupljao masne olive s tla... - Nije bilo lako, ali ljubav prema kampanji i svemu što ona daje - bila je moj motiv. Izmeðu loze i ulike, izabrao sam uliku i ona mi je to višestruko vratila - odaje nam Sandi.

Opširnije...

Rodile prve ekološke breskve iz koštice u voćnjaku Rosipalovih

Prvi ekološki nasad bresaka u Požeško-slavonskoj županiji podignut prije četiri godine u Sloboštini donio je prvi urod. Posadio ga je na pola hektara Damir Rosipal iz Deževaca, jedan od najvećih ekoloških proizvoðača u županiji. A kako bi ga zaštitio od nametnika, posebice divljih životinja, koristio je ljudsku kosu i šećernu melasu. Ljudsku je kosu u velikim rupičastim vrećama objesio za svako stablo.

Melasom protiv savijača

Njezin miris odbija divljač koja voli glodati stabla kao što su zečevi i srne. U bocama je šećerna melasa s cimetom koju voli breskvin savijač. On tako umjesto da siše plod, silazi u bocu objašnjava nam D. Rosipal koji je svojih 270 bresaka koje su niknule iz koštice prije tretirao isključivo bakrenim sredstvima, inače dopuštenima u ekološkoj zaštiti.

Opširnije...

Poljoprivreda.info: Razmnožavanje kupine

Izdanci i prevremene (bočne) grančice povijaju se i vrhovi vertikalno postavljaju u jame ili kanale dubine 10-15 centimetara. Zatim se zagrnu sitnom, rastresitom zemljom, koja se blago nagazi i zalije s dva-tri litra vode. U nižim i toplijim područjima ožiljavanje može početi prvih dana avgusta, a u višim početkom septembra.

Ožiljavanje vrhova izdanaka jedan je od najvažnijih i najčešćih načina razmnožavanja kupine bez bodlji puzajućeg porasta. Može se primenjivati u rodnim zasadima i posebno zasnovanim matičnjacima. Prema recima dr Mihaila Nikolića, profesora Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, proizvodnju sadnica u rodnim zasadima prate mnogi problemi. Teško se može očuvati čistoća sorte, slabija je zdrastvena kontrola sadnog materijala, otežana primena agrotehnike u kupinjaku i berba, posebno sorti kasnijeg zrenja.

Opširnije...

Na Visu 7 tisuća stabala, a prodaje se uvozni limun

limun-410 Tisuće rodnih stabala limuna i godišnjeg uroda koji se procjenjuje u prosjeku na 250.000 do 300 tisuća kilograma, a u viškim trgovinama već godinama caruje uvozni limun!

VIS –  "Uvozni limun je uz to nerijetko je sumnjive kvalitete, dok viški, s neosporno ekološkim prednostima, budući se ne polijeva kemijskim preparatima, vrhunske je kakvoće". Tu činjenicu često ističu viški agronom Ante Mratinić tvrdi svjetski poznati stručnjak za agrumarstvo dr. Živko Gatin.

Opširnije...

Voće će ponovno puniti veliku slavonskobrodsku hladnjaču

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}Image
Najveća u Jugoslaviji, epitet je kojim su se Broðani voljeli hvaliti kada se pričalo o hladnjači koja je na području poslovne zone Bjeliš započela raditi još 1978. godine. Nakon otvaranja za hladnjaču je uslijedio niz od desetak vrlo uspješnih godina. Potom je došao rat, a za hladnjaču još pogubnije vrijeme privatizacije...

Tvrtka koja je trebala biti nositelj razvoja lokalne poljoprivrede postala je krajem devedesetih ekološka prijetnja. Zbog neulaganja, iz rashladnog sustava sve češće je curio amonijak, a radnici su “na kapaljku” dobivali plaće. Što je hladnjača značila za domaće voćare govori i podatak da je krajem osamdesetih godišnje izvozila voća u vrijednosti osam do devet milijuna njemačkih maraka.

Opširnije...

Na brodskom Sajmu najbolje rakije iz Gundinaca i Vrbove

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}ImageSLAVONSKI BROD - U sklopu Sajma poljoprivrede i obrtništva održano je i ocjenjivanje domaćih rakija.

- Ovom prilikom ocjenjivali smo rakije od šljiva, krušaka i jabuka. Prikupljeno je ukupno 38 uzoraka. Obavljena je kemijska i organoleptička analiza. Prvo mjesto kod domaćih rakija od šljiva osvojila je rakija koju je proizveo Mato Užarević iz Gundinaca. Kod vilijamovki najbolja je rakija od plodova s plantaže Mirka Gašparovića iz Vrbove. Ovakvi izbori predstavljaju i jednu motivaciju za proizvoðače. Važno je istaći da se svi proizvoðači trude da svake godine imaju što bolji proizvod, kaže Vera Novaković, pročelnica županijske Poljoprivredno-savjetodavne službe. Prema njenim procjenama, 99 posto uroda šljive namijenjeno je preradi.

Opširnije...

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish