Najave

Voćarstvo

POčELA BERBA: Prve trešnje prodao po 120 kuna

U prvom hrvatskom voćnjaku trešanja pod plastenikom, koji je na pet tisuća četvornih metara podignut u Klokočeviku, selu nedaleko od Slavonskog Broda, ovih je dana počela prva berba trešanja. Vlasnik trešnjika, Dražen Ružić (32) kaže kako očekuje da će berba, na kojoj radi sedmero uposlenika, biti gotova do kraja idućeg tjedna.

Već prvog dana berbe ubrano je oko 500 kilograma slatkih crvenih plodova koje su odmah pakirane u plastične posudice od 250 grama kako bi bile spremne za transport.

Opširnije...

 

U Hrvatskoj na uvoz voća otišlo tri milijarde eura

U prošloj godini Hrvatska je uvezla svježeg voća u vrijednosti 184 milijuna dolara, dok je izvoz dosegnuo tek 26 milijuna dolara. Svježeg povrća smo, pak, u 2008. izvezli u vrijednosti samo 10 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti čak 104 milijuna dolara.

Na zelenim tržnicama i u trgovinama može se tako pronaći argentinski limun, španjolske jagode, rajčice i paprike, austrijski luk ili talijanski krumpir.

Uzrok tako visokih vanjskotrgovinskih deficita, kad je voće u pitanju, kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, leži u tome što se voćarstvo predugo nije doživljavalo kao grana proizvodnje u koju vrijedi ulagati.

Opširnije...

‘Proizvest ću 10 tona trešanja za Engleze’

Prvi hrvatski voćnjak, tj. trešnjik pod plastenikom, površine 5000 četvornih metara, s grijanjem i navodnjavanjem, posaðen je i sagraðen u Klokočeviku, poddiljskom selu 15 kilometara udaljenom od Slavonskog Broda.

- Da, to je prvi voćnjak, odnosno trešnjik u Hrvatskoj, a treći u Europi - s neskrivenim zadovoljstvom naglašava mladoliki Dražen Ružić (32).

Opširnije...

Američka borovnica -Zdravlje i ljepota u vašem vrtu

Podrijetlo američke borovnice je sjevernoameričko, a kako je na našem tržištu nažalost relativno nepoznata, često ju zamijenjuju s poznatom šumskom borovnicom odnosno običnom borovnicom. Ona je visokocijenjena kultura, ne samo kao ukusno i zdravo voće, već kao i ljekovito sredstvo u prevenciji i pomoći kod raznih krvnih oboljenja, karcinoma, srčanih bolesti, regulaciji šečera i masnoća, prevenciji bolesti urinalnog trakta i slično.

Plodovi američke borovnice sadrže antocijan, prirodni antioksidans koji smanjuje krvni tlak, snižava razinu kolesterola, smanjuje rizik nastanka raka, štiti od srčanog i moždanog udara, pruža zaštitu od kroničnih plućnih bolesti kao što su astma, bronhitis, a takoðer pomaže i kod loše cirkulacije nogu. Plod američke borovnice sadrži velik broj vitamina i minerala, a osobito kalcija, željeza i fosfora.

Opširnije...

Zapuštene njive pretvorio u rodne i unosne voćnjake


Premda stručne studije pokazuju da je brdsko područje bednjanskoga kraja idealno za uzgoj voća, u praksi su takvi primjeri rijetki. U Meljanu primjer kako profitabilno iskoristiti njive koje više nitko ne obraðuje, sumještanima je dao 39-godišnji Milan Štefanec, radnik Tvornice obuće Ivančica.


On je na zemljištu površine 3700 četvornih metara prije četiri godine zasadio 965 sadnica jabuka, od kojih ove godine očekuje 20 tona prinosa. Strast su mu oduvijek bile kruške.

- Kad su me nakon analize tla stručnjaci upozorili da bih s kruškama imao problema zbog kloroze, zasadio sam jabuke. Tlo sam pognojio sa 30 tona stajnjaka i 20 vreća mineralnih gnojiva te posadio jabuke. Riječ je o isplativom poslu, meðutim sadašnji poticaji za razmjerno visoka početna ulaganja ni izdaleka nisu dovoljni - ističe Štefanec.

Opširnije...

DZS: povećana proizvodnja južnog voća i maslina

U Hrvatskoj je u 2008. povećana ukupna proizvodnja smokava, mandarina i maslina u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Tako je lani proizvedeno 50.138 tona mandarina, što je 7.002 tone ili 16,2 posto više nego u 2007.

Maslina je prošle godine proizvedeno 35.955 tona ili 4,1 posto više, dok je proizvodnja smokava povećana za 225 tona, odnosno ukupno je proizvedeno 2.460 tona tog voća.

Opširnije...

Mandarina i jagoda dobivaju nasljednike

Procjenjuje se da bi država u razvoj voćarstva trebala uložiti oko jedne milijarde eura, što bi bilo dovoljno da Hrvatska postane značajna izvoznica voća, odnosno to bi omogućilo da izvozi voća u vrijednosti 300 do 350 milijuna eura, istaknuto je na 4. meðunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju voćara koje je ovih dana održano u Rovinju.

No, od 33.500 hektara trajnih nasada, koliko je planirano podići u Hrvatskoj, nakon četiri godine dosad je podignuto pola ili 15.502 hektara. Operativni program nije posve podbacio, ali se realizira presporo, što rezultira prekomjernim uvozom voća jer je domaća proizvodnja nedovoljna.

Poljoprivrednici, posebno ratari, teško se odlučuju ući u proizvodnju voća, iako je riječ o tri do četiri puta isplativoj proizvodnji, ali i većem radu, od proizvodnje pšenice ili kukuruza. Razlog je i u poljoprivrednom zemljištu, kojeg nema dovoljno na pogodnim lokacijama, uz veće gradove, za vikend proizvoðače, a pravi voćari, kojih je premalo u odnosu na vinogradare, ne žele podizati višegodišnje nasade na tuðoj zemlji

Opširnije...

Izmeðu sto krušaka pet je domaćih

Voćari su na sastanku u Rovinju od Vlade zatražili milijardu eura investicija koje bi omogućile izvoz voća, ali i smanjenje uvoza nakon što uspijemo proizvesti dovoljno za cijelo domaće tržište.

Procjenjuje se da bi država u razvoj voćarstva trebala uložiti oko jedne milijarde eura što bi bilo dovoljno da Hrvatska postane značajna izvoznica voća, odnosno to bi omogućilo da izvozi voća u vrijednosti 300 do 350 milijuna eura, istaknuto je na 4. meðunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju voćara koje danas završava u Rovinju.

Voćari ističu kako je nužno povećati proizvodnju voća kojeg Hrvatska godišnje uvozi za oko 160 milijuna eura, a da bi se to postiglo potrebna su veća ulaganja u postojeće i nove nasade.

Procjenjuje se da bi trećina novca utrošena na uvoz voća u proteklih 18 godina, ili više od sedam milijardi kuna, bila dovoljna da Hrvatska preraste u značajnu izvoznicu voća, naglašeno je na skupu. Jedino tako, kažu voćari, bit će moguće podići nove tisuće hektara voćnjaka i ostvariti izvoz kvalitetnog voća.

Opširnije...

Dani masline: 20 zlata za ekstra djevičansko maslinovo ulje

Na ovogodišnjim Danima masline, koji se već 11 godina održavaju u Zadru, čak 20 zlatnih odličja dodjeljeno je za ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Zlato su dobili: Ivica Vlatković, Uljara Neretva, Goran Vukadinović, Boško Strika, Dalibor Jerić, Damir Dubravac, Korado Sergović, Zoran Badurina, Željko Buljat, Miroslav Milošević, Zoran Zanini, Ljubo Rogić, Eduard Vicković, Suzana Podrug, Josip Mihaljević, Denis Štulić, Šima Makarun, Ivo Petričević, Marijan Pekica i Drago Laća.

Ove je godine na ocjenjivanje pristiglo 398 uzoraka ulja iz Zadarske, Istarske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, a sva ulja (osim pobjedničkih) nagraðena su srebrnom, odnosno brončanom plaketom.

Nakon prvog dana manifestacije u novom kampusu Sveučilišta u Zadru, gdje su maslinari imali priliku slušati niz stručnih predavanja o maslini i maslinovom ulju, Dani masline u subotu su preselili u malu dvoranu ŠC Višnjik, u ureðeni sajamski prostor, gdje su brojni posjetittelji sve do večernjih sati imali priliku kušati neka od ulja, uz domaći kruh, sir, prušut i druge gastro poslastice.

Opširnije...

Otvaranje novih radnih mjesta sada je najjeftinije upravo u voćarstvu

 Nizom mjera koje je sufinancirala Osječko-baranjska županija u području poljoprivrede, tijekom proteklih pet godina otvorena su brojna radna mjesta.

Jedan od naših ciljeva bio je i pomoći pri podizanju većeg broja novih voćnjaka. Do sada je već zasaðeno novih 3.000 ha voćnjaka. Sada nam predstoji otvaranje preradbenih kapaciteta, pakirnica, hladnjača i slično. Izjavio je to, izmeðu ostalog, župan osječko-baranjski Krešimir Bubalo na jučerašnjoj radionici o zimskoj rezidbi jabuka koju su organizirali Klaster “Slavonska jabuka” i Poljoprivredna savjetodavna služba Osječko-baranjske županije.

Bubalo je naglasio i da je od iznimnog značenja udruživanje voćara s ciljem lakšeg nastupa na tržištu, ali i održavanja ovakvih ili sličnih edukacija. - Jedan od osnovnih ciljeva je znanje struke podijeliti s proizvoðačima, a radionice su upravo mjesto za to - rekao je Bubalo.

Opširnije...

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish