Najave

Stočarstvo

Pilići se i dalje većinom kolju po podrumima

Ivan i Mira Lončarić prije šest godina izgradili su u Reki kraj Koprivnice klaonicu za perad, koja je otvorena uz blagoslov ljudi iz tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i Koprivničko-križevačke županije. Svi su ih, podsjećaju se danas, hrabrili, pomogli im da dobiju kredit od milijun kuna te obećavali posao za njih i potomke.Jer, kako su govorili, klaonica će opsluživati sve tovljače pilića s područja Koprivničko-križevačke, a i susjednih županija budući da je već tada zakon obvezivao tovljače da kolju perad u klaonicama ovog tipa, pod stalnim veterinarskim nadzorom.

Meðutim, jedno su bila obećanja i slovo zakona, a drugo, navodi Ivan Lončarić, stvarnost. Naime, od tisuće peradi prodavane na gradskim tržnicama ili pak preko oglasa tek je neznatan broj prošao njihovu klaonicu kapaciteta obrade od tristo komada u jednom satu. Stoga je ona već godinama u pogonu tek pet do šest dana u mjesecu, uglavnom kad obraðuju piliće iz vlastitih tovilišta s kojima su Lončarići i ponajprije i krenuli nakon povratka s rada u Njemačkoj.

Opširnije...

 

Kraj uvozu: Za šest mjeseci imat ćemo domaće meso

Modernu svinjogojsku farmu PIK-a Vinkovci u čiju je gradnju i opremanje investirano 40 milijuna kuna jučer je u selu Andrijaševci u vinkovačkom kraju otvorio predsjednik koncerna Agrokor Ivica Todorić. Nova farma s dvadesetak zaposlenih sagraðena je u samo pet mjeseci. - Unatoč krizi, u Hrvatskoj ne smijemo stati s investicijama, moramo se boriti za svako radno mjesto i pametno investirati u ono što se brzo vraća.

Treba pokrenuti naše hrvatske resurse koji jesu i mogu biti svjetski konkurentni - rekao je Todorić obilazeći pogone jedne od najmodernijih farmi u Europi s koje će, već za šest mjeseci, na domaće tržište doći prva prasad koja će zamijeniti onu iz uvoza.

Opširnije...

Skupa hrana i jeftino mlijeko

Sedamdesetak obiteljskih gospodarstava u Meðimurskoj županiji uzgaja koze i proizvodi kozje mlijeko. U uzgojno-selekcijskim mjerama vodeći su u Hrvatskoj u kojoj proizvode trećinu prvoklasnog mlijeka... No, posljednjih mjeseci neka obiteljska gospodarstva odlučila su rasprodati koze i egzistenciju potražiti drugdje. Krizu u kozarstvu potvrdilo nam je nekoliko sad već bivših proizvoðača iz donjeg Meðimurja koji su prodali koze jer se zbog preniske otkupne cijene mlijeka i mesa nisu mogli održati na tržištu.

– Proizvodnja se mlijeka više ne isplati. Jedino je rješenje da zaokružimo cijelu proizvodnju u svom gospodarstvu i sami prodajemo mlijeko, sir i meso. Zato smo i počeli graditi siranu – kažu u uglednom obiteljskom gospodarstvu (podaci poznati redakciji), u kojem još ne žele izlaziti u javnost sa svojim planovima. Siranu će, vele, dovršiti do ožujka. Milan Rajilić iz Savske Vesi kaže da bi i on najradije prodao sve životinje jer je cijena mlijeka preniska.

Opširnije...

Nestanak stada ovaca otkrio dio muka bilogorskih uzgajivača


Neobičan slučaj prekjučer prijavljen policiji ponovno je upozorio na probleme vlasnika stada ovaca na grubišnopoljskom i daruvarskom području, te vlasnika zemljišta u njihovu susjedstvu.

Policija je izvijestila da jedan hrvatski državljanin prijavio je nestanak 136 ovaca iz njegova stada. Neslužbeno doznajemo da riječ je o Martinu Aščiću iz Velike Peratovice nedaleko od Grubišnoga Polja, koji nije želio razgovarati s novinarima.

Ovce su nestale još krajem rujna, no vlasnik se odlučio prijaviti nestanak nakon što je neuspješno za njima tragao, misleći da su pasući odlutale u nenaseljeni dio Bilogore. Naime, iako se do sada puno puta koristio naziv “nomadska ispaša”, takva u Hrvatskoj službeno ne postoji. Vlasnici stada, koji je na daruvarskom i grubišnopoljskom području 170 i zajedno uzgajaju oko 18.000 ovaca, trebali bi raspolagati dovoljnim količinama vlastita ili zakupljena zemljišta za ispašu koje treba biti ograðeno.

Opširnije...

Općina Kršan usporava gradnju farme krava

U svibnju 2005., kad je za 2,5 milijuna kuna uz nadoplatu poreza na nekretnine od Općine Kršan kupio Farmu čepić, Vladimir Licul iz Venezuele probleme u daljoj realizaciji nije mogao ni zamisliti. Danas, nakon više od tri i pol godine, proizvodnje mlijeka i mesa ovdje još nema, kao ni krava, pa ni graðevinske dozvole. Dosad je Liculova firma Bio Adria, koju vodi s poslovnim partnerom Milanom Liculom u Farmu čepić uložila oko 4 milijuna eura. Lokacijsku dozvolu Licul je dobio prije mjesec i pol, ali problema koje je potrebno riješiti do početka proizvodnje i zaposlenja prvih 30-ak osoba ima još.

Opširnije...

Svinjogojstvo: Zamjenom 3000 nazimica do kvalitetnijih odojaka

Svinjska kuga, koja je ove godine donijela velike probleme proizvoðačima, s druge je strane razotkrila sve probleme koji tište malo svinjogojstvo varaždinskoga kraja. Uzgajivači imaju mali broj krmača, a proizvedu i brojne odojke. Odojci su se prodavali izravno, uglavnom za ražanj, a kvaliteta u tovu i na liniji klanja nije se nikad tražila ni ispitivala, kao što to traži mesna industrija. Kada se zbog svinjske kuge zabranilo prometovanje i kada je došlo prekida veza za prodaju odojaka za ražanj te kada se dio svinja stavio u organizirani tov, vidjelo se da one ne zadovoljavaju. Mesnatost im je, naime, bila od 50 do 56 posto ističe varaždinski dožupan Miljenko Ernoić.

Opširnije...

Gusje meso EU traži, ali poticaja nema

BJELIŠEVAC - Iako je guska ostala kraljica, primjerice francuskog stola, a nezaobilazan je dio gastroponude susjedne Maðarske, u nas se zanimanje za tu visokovrijednu perad proteklih desetljeća izgubilo. Štoviše, slikovita tradicija uzgoja domaće guske u slavonskim selima danas je prava rijetkost, a zastupljenost guskina mesa u domaćoj potrošnji na posljednjem je mjestu, s tek 0,4 posto. U Požeškoj dolini, u nekadašnjem selu gusaka Bjeliševcu, odlučni su vratiti tradiciju prirodnog, ekstenzivnog uzgoja te peradi, iako ih država u tome ne prati. Naime, u nas je guska u peradarstvu zastupljena s tri posto, no potencijali su veliki, ulaganja minimalna, a uzgoj na otvorenoj ispaši isplativ.

Opširnije...

Uvoz smrznutog mesa veći 250 posto?

{multithumb popup_type=none thumb_width=200}ImageOštre izjave premijera Sanadera da će se Vlada ovih dana pozabaviti onim proizvoðačima i trgovcima koji se koriste državnim subvencijama, ali su se u lipnju svejedno, unatoč dogovoru, drznuli dignuti cijene, domaći su proizvoðači, poput uzgajivača tovne junadi iz Baby Beefa, shvatili samo kao dodatni udar na domaću proizvodnju koja je upravo u lipnju pokleknula pred novim valom uvoznoga mesa.

Komu vjerovati?
Još nema preciznih podataka o tome koliko je smrznute brazilske govedine i drugoga mesa uvezeno prošloga mjeseca.

Opširnije...

Mljekari u A-grupi

{multithumb popup_type=none thumb_width=200}ImageStanje u proizvodnji mlijeka je nesreðeno o čemu svjedoče i najavljeni prosvjedi, a 13 tvrtki otišlo je korak dalje, da bi smanjilo nabavne troškove i povećalo svoju zaradu.

Trinćst tvrtki koje u svom sastavu imaju najveće hrvatske farme krava, osnovalo je društvo kapitala “A-grupa” i najavilo da žele postati još bitniji čimbenik na hrvatskom tržištu.
Riječ je o tvrtkama koje u svom sastavu imaju farme s deset tisuća muznih krava, koje proizvode 50 milijuna litara mlijeka godišnje i imaju preko tisuću zaposlenih, a svi su ti podaci sa značajnim trendom rasta. Inicijator osnivanja zajedničke tvrtke je zadarska firma “Vigens”, čiji su prijedlog zdušno prihvatili Bubalova “Vrana”, Ergovićev “Novi Agrar”, Ervačićeva “Osatina”...

Opširnije...

Osijek dobiva acidobazni analizator za krave

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}ImageS 160 tisuća kuna Grad Osijek sufinancirat će projekt "Model praćenja proizvodnosti muznih krava na obiteljskim gospodarstvima na području Osijeka" osječkog Poljoprivrednog fakulteta, zaključili su jučerašnjim potpisivanjem ugovora dogradonačelnik Ivan Vrdoljak i dekan fakulteta Vlado Guberac.

Fakultet je već ugovorio kontrolu mliječnosti krava na 30 obiteljskih gospodarstava u Osječko-baranjskoj županiji s 10 do 50 krava.

Opširnije...

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish