Najave

Povrtlarstvo

Na slavonskim poljima uzgaja se lavanda vrlo visoke kvalitete

SLAVONSKI BROD - "U svibnju smo Internetom uspostavili suradnju, u lipnju obišli nasad i dogovorili otkup. U proteklih godinu dana potaknuli smo podizanje 35 do 40 hektara lavande. Cilj je podizanje 500 hektara nasada u kontinentalnom dijelu. Jamčimo otkup, roba ide u izvoz i to je najvažnije u cijeloj priči", kaže Hrvoje Šimić, direktor tvrtke "Aris 2000" opisujući put kako je stigao do plantaže i suradnje s Darijem Ðanićem, jedinim vlasnikom plantaže lavande u Brodsko-posavskoj županiji. Šimićeva tvrtka otkupljuje lavandu po cijeni od tri kune za kilogram cvijeta s dva posto eteričnog ulja. "Uzorci iz okolice Vrbovca pokazuju da je lavanda dobra i ima taj postotak ulja. Koncentrirani smo na proizvodnju ulja i plaćamo njegovu količinu u cvijetu. Urod u Godinjaku vrlo je sličan onom iz Vrbovca i očekujemo dobar rezultat.

Opširnije...

 

Rekorderi u proizvodnji luka

VINKOVCI - Slavonska polja dala su ovo sušno ljeto iznadprosječne prinose luka, a odgovorni u PIK-u Vinkovci s pravom su ponosni na neslužbenu titulu europskih rekordera. Vinkovački poljoprivredni kombinat na svojim je površinama na Sopotu proizveo više od 60 tona luka po jednom hektaru, što je, doista, europski rekord. Nizozemci kao vodeći proizvoðači luka u Europi postižu prinose od oko 40 tona po hektaru, što pokazuje da su ih Vinkovčani znatno nadmašili. -

S naših 140 hektara uspjeli smo ovo ljeto izvući maksimum koji mogu dati zemlja i voda, a samo će iz Vinkovaca doći po dva kilograma luka po stanovniku Hrvatske. Luk je postao jedan od naših brandova, a PIK Vinkovci je dokazao kako se i od povrtlarskih kultura, a ne samo od tradicionalnih kukuruza, pšenice, soje i suncokreta, mogu postići znatni prihodi - rekao je Nikola Šafer, direktor vinkovačkog PIK-a.

Opširnije...

Od 20.000 grmova zarada 50.000 kuna

KOZAREVAC - Tomislav Šimunko iz Kozarevca kod Ðurðevca našao je recept kako na maloj, i još k tome nekvalitetnoj površini pokrenuti proizvodnju koja je dovoljno isplativa i ne zahtijeva velika ulaganja. Prije pet godina počeo je s jagodama. - Za jagode sam se opredijelio zato što one ne traže velike površine zemljišta i ne zahtijevaju puno mehanizacije, tako da najveći dio poslova mogu obaviti sam. Jedino u vrijeme berbe trebam više ljudi. Počeo sam s 2000 grmova ranih jagoda, sorte miss, a kako se proizvodnja pokazala isplativom, polako proširujem proizvodnju - kazao je Šimunko.

Opširnije...

Smilje i bosilje osvajaju tržišta

Nedorečenost zakonskih propisa u pogledu registracije i plasiranja proizvoda na tržište, nerazumijevanje državnih institucija, nedostatna sredstva za održivost proizvodnje ljekovitog bilja i podizanje konkurentnosti, poteškoće kod zakupa zemljišta i skupljanja samoniklog bilja, samo su neki od problema s kojima se suočavaju hrvatski proizvoðači ljekovitog i aromatičnog bilja. Kako bi se uredilo zakonodavstvo, posebno u području registracije proizvoda i njegova plasiranja na tržište, potrebno je donijeti pravilnike o ljekovitom bilju i čaju, kaže Boris Filipaj iz Grupacije za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Opširnije...

Rajčice skuplje 50 posto

Domaće tržište poljoprivrednih proizvoda u turističkoj sezoni bilježi rast potražnje za svim vrstama sezonskog voća i povrća. I dok poljodjelci gledaju kako proizvedeno prodati i zaraditi, hotelijeri, ugostitelji te stanovnici velikih gradova žale se na (pre)visoke cijene. Naime, na tržištu poljoprivrednih proizvoda zamjetan je nedostatak domaćeg povrća, u prvom redu rajčica, kao i poprilično visoke cijene voća i povrća u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Primjerice, cijene rajčica na veletržnicama u prosjeku su, usporedivši s istim razdobljem prošle godine, veće za 50 posto. Cijene paprike veće su za tridesetak posto u odnosu na lanjsku sezonu, a povećane su i cijene luka, blitve, krastavaca te krumpira.

Opširnije...

Donji Miholjac će postati najveći proizvoðač povrća u Hrvatskoj


- Donji Miholjac će uskoro postati najveći proizvoðač povrća u Hrvatskoj. – tvrdi Zvonko Popović, dogradonačelnik Donjeg Miholjca zadužen za gospodarstvo i direktor tvrtke Kanaan d.o.o. koja je najveći proizvoðač snack proizvoda u Hrvatskoj. Razlozi za ovako smionu izjavu potkrijepljenu sigurnošću u izvedbu sežu u 2003. godinu kada je Zvonko Popović s buldožerom preko kanala prvi došao na oranicu u Donjem Miholjcu predviðenu za industrijsku zonu i počeo ju ravnati kako bi pripremio teren za gradnju hale. Do oranice je vodila makadam cesta, vodom su se opskrbljivali putem bunara, umjesto kanalizacije iskopali su septičku jamu, a za telefon su se borili do 2006.

Opširnije...

Pokrenut 'Operativni program Jagoda'

"Operativni program Jagoda", cilj kojega je potpora okomitu uzgoju jagoda po uzoru na američki, pokrenut je danas potpisivanjem ugovora u Zagrebu. Ugovor su potpisali Branko Stefanović, upravitelj Centra Marčik za poslovno savjetovanje iz Osijeka, Tomislav Hajduković, upravitelj osječke braniteljske Poljoprivredno-uslužne zadruge "Domovina", Sanja ćorić, predsjednica Uprave Jadranskog osiguranja, i Draga Antić, zamjenica izvršnog direktora Sektora poslovanja s pravnim osobama Hypo Alpe-Adria banke.

Opširnije...

Predstavljanje opertativnog programa američlkog uzgoja jagoda

Centar za poslovno savjetovanje MARčIK i poljoprivredno uslužna zadruga branitelja, DOMOVINA iz Osijeka uz financijsku potporu Hypo Alpe-Adria banke d.d. i Jadranskog osiguranja d.d. pokreću jedan od najvećih ovogodišnjih razvojnih programa namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. Riječ je o „OPERATIVNOM PROGRAMU JAGODA”, čiji je cilj potpora vertikalnom uzgoju jagoda po američkom modelu. Kroz operativni program osigurava se poticanje i brži razvoj poljoprivredne proizvodnje, udruživanje poljoprivrednika na osiguranju brzog kreditiranja te organizacija zajedničkog plasmana proizvoda.

Opširnije...

U pet godina pet puta smanjena proizvodnja krumpira u Hrvatskoj

Proizvodnja krumpira u Hrvatskoj samo je u posljednjih pet godina pala sa 736.000 tona u 2002. godini na svega 189.000 tona u 2006., podaci su Hrvatske gospodarske komore. Razmjerno tome i izvoz ovog povrća u istom razdoblju pao je sa 3372 tone na 27 tona.

No zato je uvoz porastao sa 12,3 tone na 35,6 tona u vrijednosti 14,1 milijun dolara 2006. godine. Da je situacija alarmantna, svjesni su svi, a posebno proizvoðači u Meðimurju. Da je tržište u Europi zasićeno, zna se već odavno, no manje je poznato da pada potrošnja krumpira.

Hrvatski proizvoðači krumpira to su saznali ovih dana zahvaljujući suradnji tvrtke Agrico trade iz Preloga s najvećom europskom tvrtkom za sjemenski krumpir Europlant iz Njemačke, koja proizvodi sjemenski krumpir za sve klimatske uvjete i zemlje te ima najviše selekcija u posljednjih sto godina.

Opširnije...

Rajčica na vodi rast će u visinu do pet metara

BOŠNJACI - U Bošnjacima, općini nadomak Županje, danas će početi izgradnja staklenika za hidroponski uzgoj rajčice. Riječ je o najsuvremenijem i potpuno novom načinu proizvodnje povrća na vodi za koji se prvi u Vukovarsko-srijemskoj županiji odlučio vlasnik poljoprivredne tvrtke Ruris iz Županje Ivica Bilić. "Povrće je u Hrvatskoj danas deficitaran proizvod i više od 70 posto potreba se uvozi. S obzirom na dugogodišnje iskustvo u ratarskoj proizvodnji, a u suradnji s nizozemskim partnerima koji su vrlo uspješni u stakleničkoj proizvodnji, odlučio sam izgraditi vlastiti staklenik i pokrenuti proizvodnju rajčica jer je najmanje zahtjevna", pojašnjava Bilić. Staklenik će se prostirati na 1,25 hektara, a sadnja prvih nasada, kojih će se godišnje proizvoditi 480 tona, planirana je za početak siječnja sljedeće godine.

Opširnije...

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish