Najave

U Hrvatskoj proizvedeno 3000 tona biodizela

biodiselModibit d.o.o. iz Ozlja i Vitrex d.o.o. iz Virovitice jedini su proizvoðači biodizela kojeg koriste, ali tek u u probnoj fazi, transportna poduzeća ZET u Zagrebu i Samoborček d.o.o. Od travnja do rujna ove godine u Ozlju je proizvedeno 2600, a u Virovitici 250 tona ovog goriva iz uljane repice koje je u Hrvatskoj prvi put za potrebe prerade u gorivo zasijano na 1315 ha. Od 1. srpnja za uzgoj uljane repice koja će se dalje preraðivati u biodizel, uvedeni su poticaji od 300 kuna po ha što je približno kao i u Uniji gdje iznose 45 eura. Meðutim, distributerima se ne isplati stavljati to gorivo na tržište jer to bi za njih bio čisti gubitak, smatraju stručnjaci Instituta Hrvoje Požar, jer nema kažu kod biogoriva poreznog rasterećenja.
Iako se biodizel kao jedan od energenata proizvedenih iz obnovljivih izvora može proizvoditi i iz suncokretova ulja i soje, ove su kulture potrebne za prehranu, konstatirano je i na Europskom forumu o obnovljivim izvorima energije. Upravo je ovaj Forum u organizaciji HGK, trebao odgovoriti kako domaći energetski sektor prilagoditi zahtjevima EU prema kojima Hrvatska mora potrošiti barem 60.000 tona biodizela godišnje, a kada uðe u EU i daleko više. To bi značilo, što se tiče biodizela, da prinos uljane repice mora biti barem tri tone po hektara za razliku od sadašnje nepune dvije tone.

Promicanje korištenja biogoriva i drugih obnovljivih energenata za transport, osigurat će se, tumači Igor Raguzin, voditelj Odsjeka OIE u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, kroz propise na području zaštite okoliša i energetike. Pravilnik za biogorivo još nije donešen i prema obečanjima iz ministarstva, trebao bi stupiti na snagu iduće godine kada bi udio biodizela u dizel gorivu morao sudjelovati s najmanje 2,5 posto. Osim prve tvornice Modibit te Vitrexa koji se tek uhodava, biogorivo bi se od iduće godine trebalo proizvoditi i u Vukovaru gdje se gradi pogon godišnjeg kapaciteta 35.000 tona, te na još nekoliko lokacija i to u Otoku, Novskoj i Obrovcu gdje bi bili u pogonu novi kapaciteti već druge generacije. Novi projekti realiziraju se iz više izvora. Tako se iz državnog proračuna potiče subvencijama proizvodnja opreme, zatim iz HBOR-ovih kredita i kredita ostalih komercijalnih banaka, meðunarodnih programa pomoći te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

 Fond za zaštitu okoliša može sa svojim sredstvima sudjelovati do 40 posto, a na otocima i do 60 u ukupnoj investiciji svih onih projekata koji su namijenjeni obnovljivim izvorima energije. U moderno i potpuno automatizirano postrojenje u Ozlju, ukupne vrijednosti šest milijuna eura, takoðer je sudjelovao Fond sa svojim sredstvima kao i u gradnji tvornice u Virovitici i Vukovaru. A i od ukupnog broja projekata od 2000. do 2007. godine, najviše ih je bilo iz područja biomase i proizvodnje biodizela. Fond je dosada objavio dva velika natječaja za dodjelu sredstava za financiranje projekata OIE, a novi se natječaj priprema objaviti u travnju iduće godine.

www.poslovni.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish