
Širenje genetski modificiranih usjeva i hrane po cijelome svijetu danas je toliko uhvatilo maha da ga se moe i mora proglasiti «zločinom protiv čovječnosti».
U sri toga problema jest i pitanje genocida. U «Konvenciji o suzbijanju i kanjavanju zločina genocida», koju su Ujedinjeni narodi donijeli 1948., jasno je definiran genocid… Po tome, istina, rijetko primjenjivanom, ali pravno priznatom standardu meðunarodnog prava, svi odgovorni dunosnici kompanija Monsanto, Dow Chemical, DuPont, Syngenta, Cargill, ADM i drugih kompanija za proizvodnju GM sjemena, poput kompanije Epicyte i s njom povezanih organizacija, svi dunosnici Zaklada Rockefeller, Ford, Gates i drugih privatnih zaklada koje sudjeluju u širenju takve tehnologije, svi odgovorni bivši i sadašnji dunosnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva vanjskih poslova i drugi dravni dunosnici SAD-a, napose predsjednik Bush, Clinton i George W. Bush, te odgovorni dravni dunosnici drugih zemalja, poput britanskoga premijera Tonyja Blaira, bivši američki dunosnici Henry Kissinger, Gerald Ford i drugi, svi znanstvenici – sudionici laljive znanosti kojom promiču «genetsku revoluciju» - podlijeu pod jasnu pravnu definiciju članka II. – zločin genocida.
I dunosnici Svjetske trgovinske organizacije trebali bi stati na optueničku klupu Meðunarodnog suda pravde u Haagu, suda koji su Ujedinjeni narodi osnovali 1945. za procesuiranje zločina protiv čovječnosti.
Autor već više od trideset godina, tj, od prvoga naftnoga šoka i svjetske krize ita s početka sedamdesetih godina 20. stoljeća, piše o problemima poljoprivrede, GATT-u, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), Meðunarodnom monetarnom fondu (MMF-u), energiji, politici i ekonomiji. Diplomirao je politiku na Sveučilištu Princeton i stekao magisterij iz komparativne ekonomije na Sveučilištu Stockholm. Radio je kao neovisni ekonomist i novinar, prvo u New Yorku, a zatim u Europi, obraðujući teme poput Urugvajskoga sastanka GATT-a, politiku hrane Europske Unije, kartele ita, politiku MMF-a, probleme vanjskoga duga zemalja Trećega svijeta, zakulisne fondove i azijsku krizu. Redovito je pisao za brojne publikacije.