Trina budućnost istarskog meda je u Istri
Nemalu buru u pčelarskim redovima izazvali su nedavni javni istupi Ivana Bračića, pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetnitva, u tom Ministarstvu zaduenog za mala i srednja gospodarstva i zadruge, u kojima je naglaavao da se veći dio trgovine medom u Hrvatskoj odvija u »sivoj zoni«, zbog čega dravni proračun gubi milijune kuna, a na trite, meðu ostalim i u ustanove poput bolnica, kola i vrtića, zbog toga dolazi i patvoreni med.
Ovo je Bračić izrekao na konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika Koordinacije tvrtki pčelarske proizvodnje, trgovine i distribucije. Hrvatski pčelarski savez već je odgovorio na Bračićeve optube, uglavnom opovrgavajući njegove navode, ali se u javnosti moglo čuti i da je ovaj doministrov istup tendenciozan budući da je Bračić utemeljitelj tvrtke PIP, najvećeg otkupljivača i trgovca medom u Hrvatskoj. Iz prepiske, odnosno polemike izazvane Bračićevim istupom, koja se prilično pregledno moe pratiti i na internetu, proizlaze i neke zanimljive brojke o razmjerima trgovine medom u Hrvatskoj.
Iz tih navoda proizlazi da se u cijeloj Hrvatskoj pčelarstvom bavi oko 10.000 ljudi, od kojih je 3.300 pčelara u sustavu poticaja. Godinja proizvodnja meda u Hrvatskoj procjenjuje se na pet do sedam tisuća tona od čega se dvije do tri tisuće tona izvozi. Bračić je vrijednost »hrvatskog trita meda« procijenio na - 240 milijuna kuna. Naravno, kada se podaci javno iznose, način njihova iznoenja prilagoðen je svrsi, pa u ovoj aktualnoj polemici nema podataka o tome koliko se meda uvozi, koliko u Hrvatskoj ima konica, koliki su prinosi, koja je struktura proizvedenog meda po vrstama odnosno kvaliteti, ima li izmeðu posljednjih nekoliko godina bitnijih razlika po ekonomskim mjerilima kada znamo da su po klimatskim i biolokim pokazateljima te godine za pčelarstvo bile itekako različite
Kako smo uglavnom izvan dosega relevantnih podataka za razinu drave, pokuajmo sagledati koliko je značajna istarska »mala kap« u cjelokupnom hrvatskom »slatkom slapu«. Sugovornici su mi Ranko Anðelini i eljko Ravnić, predsjednik i tajnik Udruge pčelara Lipa iz Pazina, jedne od četiri istarske pčelarske udruge, ali najveće i najaktivnije.
Na Pazintini, kau oni, evidentirano je oko 2.500 konica, dok ih u cijeloj Istri ima oko 7.000, a s prosječnim prinosom od 10 kilograma po konici u 2008. godini, koja je inače bila klimatski izuzetno nepovoljna i proizvodnja meda je lani jako podbacila, teoretski se lani u Istri moglo proizvesti 70 tona meda. Uz prosječnu prodajnu cijenu meda od 25 kuna po kilogramu (cijena varira ovisno o vrsti meda), istarski su pčelari lani teoretski mogli zaraditi oko 1,75 milijuna kuna.
To nije puno ni u usporedbi sa sto puta većom ukupnom hrvatskom proizvodnjom, pogotovo ne u usporedbi s dvjesto puta vrednijim »hrvatskim tritem meda«, ali ni u usporedbi s drugim poljoprivrednim proizvodnjama u Istri (samo na krumpiru okrene se u Istri barem tri puta vie novca). Ipak, pčelari su odabrali baviti se pčelama, medom i drugim pčelinjim proizvodima iako je većini njih to tek hobi, usputna zanimacija i zadovoljstvo, i minimalni dodatni izvor prihoda. Naime, vie od 70 posto istarskih pčelara ima do deset konica, rijetki su koji imaju ekonomski značajnu proizvodnju.
Meðutim, do podatka koliko se u Istri proda meda koji dolazi izvan Istre nemoguće je doći. Sasvim je sigurno, kau moji sugovornici, da sav med u malim pakiranjima, kakav se nudi u maloprodaji, ugostiteljstvu te u ustanovama poput kola, bolnica, vrtića i drugih, dolazi izvan Istre, jer u Istri nitko ne pakira med u vrećice ili malu plastičnu ambalau, a riječ je o prilično velikim količinama.
Posljednjih se godina dosta meda prodaje i proizvoðačima medice, no pčelari kau da neki proizvoðači medice zbog povoljnije cijene radije kupuju 15-20 posto jeftiniji med iz Slavonije i drugih krajeva Hrvatske nego istarski.
Već ovih nekoliko naznaka pokazuje da je u Istri potranja za medom veća od ponude, odnosno proizvodnje. Takav »odnos snaga« djelomično objanjava i aktualni sukob na hrvatskom pčelarskom tritu, u kojemu bi se istarska uloga svela na odbijanje davanja istarskog meda u otkup velikim hrvatskim otkupljivačima jer je cijena koju oni nude - bezobrazno mala. Ako kalkulacija trokova proizvodnje jednog kilograma meda u lanjskoj, prilično tekoj sezoni, iznosi 11,5 kuna, kako se moe pristati na otkupnu cijenu od 11 kuna? Istarski pčelari zato radije nastoje sami izboriti pravilno vrednovanje svog meda i povećati prodaju istarskog meda u Istri nego da ovise o veletrgovcima izvan Istre koji nude preniske cijene.
Kako to kane učiniti? Dobar »medij« za takvo to su manifestacija »Dani meda« u Pazinu, koja nema samo promocijsko-edukacijski značaj već i značaj sajma na kome se dosta meda i drugih pčelinjih proizvoda uspije i prodati kupcima koji ciljano dolaze; te program »Medenih točaka«, turistički itinerar nalik već uhodanim vinskim cestama ili putovima maslinovog ulja. Kroz oba ova programa eli se promovirati ponuda meda u manjim pakiranjima, u teglicama od po 250 i 500 grama.
Posljednjih godina počinje se sve vie uviðati da pčele i pčelarstvo nisu tek samodovoljna poljoprivredna proizvodnja, već da su zbog opraivanja pčele vane za uspjeh cjelokupne poljoprivredne proizvodnje. Stoga se pčelarstvo u SAD-u i u nekim zemljama Evropske unije i dodatno stimulira tzv. naknadom za opraivanje biljaka - pčelari dobivaju 50 dolara po konici ali ne godinje, nego za svaku biljnu vrstu koju tijekom cvatnje pčele oprauju. U nas se na takvo to jo ne pomilja: sve to pčelari mogu dobiti od drave je poticaj od 45 kuna po konici godinje, i poticaj od dvije kune po kilogramu meda predanog u otkup.
Pomor pčela, koji je u drugim dijelovima svijeta ponegdje dosegnuo i zabrinjavajuće razmjere, u nas se kao prijetnja pojavio tek u naznakama, no ako dravne institucije pravovremeno ne pomognu pčelarima u otkrivanju uzroka pomora i ne zabrane odreðene vrste pesticida poput ostalih evropskih zemalja, ni naim se pčelama ne pie dobro. To, kao i potreba uspostava sustava stručne potpore proizvodnji meda i kontrole njegove kvalitete kakvi postoje, primjerice, za proizvoðače vina ili mlijeka, neto je o čemu istarski pčelari ele razgovarati, »galama« oko trgovine medom u »sivoj zoni« je, barem za Istru, bespredmetna, iako je zabrinjavajuća s obzirom na to odakle dolazi, kau Anðelini i Ravnić. Ako netko ima primjedbi na med na naem tritu, logičan je njihov zaključak i poruka, neka malo bolje kontrolira - uvoz meda.
No, i od toliko malo istarskog meda, 90 posto plasira se kroz direktnu odnosno vlastitu prodaju, pčelari ga sami prodaju ili doma (nedavno uvedena zakonska kategorija »prodaje na kućnom pragu«), ili na trnicama i sajmovima, a rijetki ga uspijevaju plasirati i u maloprodaju. Svega deset posto istarskog meda ide u otkup, i to uglavnom otkupljivačima izvan Istre, u Istri ih gotovo i nema. Otkupna cijena meda puno je manja od prodajne, i ovisno o vrsti lani je iznosila od 10 do 14 kuna po kilogramu.
Glas Istre
Tražite posao...
-
Konobarica / Konobar
Konobarica / Konobar
Poslodavac: Ugostiteljski obrt VoxMjesto rada: ZagrebRok za prijavu: 10.05.2018.
Source: Posao.hr - Turizam i ugostiteljstvo
Created on: 25 Apr 2018 | 10:03 am
Posao.hr - Turizam i ugostiteljstvo | 25 Apr 2018 | 10:03 am -
Čistačica (m/ž)
Čistačica (m/ž)
Poslodavac: Lučić obrt za usluge čišćenja i trgovinuMjesto rada: ZagrebRok za prijavu: 10.05.2018.
Source: Posao.hr - Turizam i ugostiteljstvo
Created on: 25 Apr 2018 | 10:00 am
Posao.hr - Turizam i ugostiteljstvo | 25 Apr 2018 | 10:00 am -
CNC operater (m/ž)
CNC operater (m/ž)
Poslodavac: Adria ReklamaMjesto rada: ZadarRok za prijavu: 15.08.2017.
Source: Posao.hr - Zanatska zanimanja i proizvodnja
Created on: 28 Jul 2017 | 2:45 pm
Posao.hr - Zanatska zanimanja i proizvodnja | 28 Jul 2017 | 2:45 pm -
Radnik na doradi - knjigoveža (m/ž)
Radnik na doradi - knjigoveža (m/ž)
Poslodavac: ManpowerMjesto rada: Sveta NedeljaRok za prijavu: 25.08.2017.
Source: Posao.hr - Zanatska zanimanja i proizvodnja
Created on: 28 Jul 2017 | 1:17 pm
Posao.hr - Zanatska zanimanja i proizvodnja | 28 Jul 2017 | 1:17 pm -
Operater mosne dizalice (m/ž)
Operater mosne dizalice (m/ž)
Poslodavac: Press Glass d.o.o.Mjesto rada: VaraždinRok za prijavu: 04.08.2017.
Source: Posao.hr - Graditeljstvo i geodezija
Created on: 28 Jul 2017 | 11:15 am
Posao.hr - Graditeljstvo i geodezija | 28 Jul 2017 | 11:15 am -
Strojar / Rukovoditelj strojeva (m/ž)
Strojar / Rukovoditelj strojeva (m/ž)
Poslodavac: Runolist d.o.o.Mjesto rada: Osječko - baranjska županijaRok za prijavu: 10.08.2017.
Source: Posao.hr - Graditeljstvo i geodezija
Created on: 27 Jul 2017 | 8:26 am
Posao.hr - Graditeljstvo i geodezija | 27 Jul 2017 | 8:26 am -
Agronom / Pomoćni radnik / Šumski sjekač (m/ž)
Agronom / Pomoćni radnik / Šumski sjekač (m/ž)
Poslodavac: Terra Pomarium d.o.o.Mjesto rada: Rakovica Rok za prijavu: 17.08.2017.
Source: Posao.hr - Poljoprivreda
Created on: 26 Jul 2017 | 5:24 pm
Posao.hr - Poljoprivreda | 26 Jul 2017 | 5:24 pm -
Suradnik za kvalitetu i HACCP (m/ž)
Suradnik za kvalitetu i HACCP (m/ž)
Poslodavac: Adria Grupa d.o.o.Mjesto rada: ZagrebRok za prijavu: 09.08.2017.
Source: Posao.hr - Farmacija, biotehnologija, kemija
Created on: 26 Jul 2017 | 11:33 am
Posao.hr - Farmacija, biotehnologija, kemija | 26 Jul 2017 | 11:33 am -
Stručnjak za farmakovigilanciju (m/ž)
Stručnjak za farmakovigilanciju (m/ž)
Poslodavac: PLIVA Hrvatska d.o.o.Mjesto rada: ZagrebRok za prijavu: 16.08.2017.
Source: Posao.hr - Farmacija, biotehnologija, kemija
Created on: 26 Jul 2017 | 10:41 am
Posao.hr - Farmacija, biotehnologija, kemija | 26 Jul 2017 | 10:41 am -
Revirnik sa licencom ovlaštenog inženjera šumarstva (m/ž)
Revirnik sa licencom ovlaštenog inženjera šumarstva (m/ž)
Poslodavac: Raafourty d.d.Mjesto rada: Rujevac, po potrebi Zagreb / DubrovnikRok za prijavu: 15.08.2017.
Source: Posao.hr - Poljoprivreda
Created on: 18 Jul 2017 | 1:52 pm
Posao.hr - Poljoprivreda | 18 Jul 2017 | 1:52 pm