Dezorijentirane pčele ne vraćaju se u košnice

Pčelinji fond prošle je godine na donjomeðimurskom području imao velike gubitke, i to uglavnom u zimskom razdoblju, kad su gubici bili od 30 do 100 posto.

– Žalosti nas što konkretni uzroci pomora pčela nisu poznati – istaknuo je Marijan Barić, predsjednik Udruge pčelara čmela. Uz najveću Akaciju, u Meðimurskoj županiji postoji i manje brojna, ali ništa manje aktivna pčelarska udruga čmela, koja ima sjedište u Svetoj Mariji.

Okuplja 18 članova iz Kotoribe, Svete Marije, Donje Dubrave, Draškovca i Preloga. Neizostavna tema je pomor pčelinjih zajednica. Po kliničkoj slici i opisu ponašanja pčela, uzroci su kemijske tvari, pokazalo je ispitivanje na institutima u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Danskoj.

– Pčele poslije kontaminacije nakon 20 minuta postanu hiperaktivne, da bi poslije četrdesetak minuta postale anemične, kreću se bez orijentacije, a kada izlete iz košnice više se u nju ne vraćaju – rekao je Barić. Posljedica toga je da je na donjomeðimurskom području od 838 uzimljenih košnica nestalo njih 528, pa sada pčelari raspolažu sa svega 310.

Pčelari s ludbreškog, varaždinskog i koprivničkog područja podržali su Meðimurce, zaključivši kako bi u nekim akcijama trebali biti jedinstveni, pogotovo prema inspekcijskim službama, koje mogu pomoći na relaciji pčelari - uzgajivači cvatućeg bilja. Uzgajivači cvatućeg bilja, naime, tretiraju ga na način koji pčelama ne odgovara, pa i zbog toga dolazi do gubitaka.

– Treba imati na umu da je pčela ugrožena vrsta i da pčelari toliko ne rade na njihovoj zaštiti one bi s vremenom nestale – poručili su pčelari, iznijevši primjer kako za jedan kilogram meda ta vrijedna životinja mora pohoditi 28.000 cvjetova.

O razlozima pomora pčela diljem svijeta postoje razne teorije.

Neki tvrde da pčele ugibaju zbog pesticida, virusnih bolesti i globalnog zagrijavanja, a drugi da na njih utječu zračenje odašiljača i mobitela, dalekovodi, GMO hrana...

Večernji.hr