Kontinentalni turizam još kratko na pet posto udjela

turizz12I više je nego skroman udio kontinentalnog turizma od 5 posto u ukupnom turističkom prometu. Uspavan dio hrvatske turističke ponude, golemog potencijala, polako se budi, prvenstveno buðenjem države da nizom stimulativnih mjera potakne njegov razvoj. Povećanje udjela kontinentalnog turizma, prema najavama iz resornog ministarstva, jedan im je od glavnih strateških ciljeva u idućoj godini. Osigurano je već niz povoljnih kreditnih linija, dodjeljuju se nepovratne potpore, aktivnije se uključuje lokalna samouprava i sustav turističkih zajednica, a sve više se povlače i sredstva pretpristupnih fondova EU iako još nedovoljno.

Razvoj regija

U stvorenoj pozitivnijoj klimi stanovništvo ruralnih prostora sve se smjelije odlučuje baviti turizmom jer ipak su turisti unosniji od usjeva, a kombinacija je idealna. Meðu ostalim, tome svjedoči i porast broja turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava. U Hrvatskoj ih je 353 sa 891 registriranim krevetom, prema podatcima HGK, od kojih 81 posto nudi i uslugu prehrane. Meðu kontinentalnim županijama prednjači Osječko-baranjska županija, sa 56 takvih domaćinstava u kojima je 192 kreveta, u Zagrebačkoj županiji ih je 30 sa 41 krevetom. Iako bi upravo turizam mogao donijeti optimizma, primjerice, Vukovarsko-srijemskoj županiji, ondje su tek 2 seljačka turistička gospodarstva bez mogućnosti smještaja. A upravo je turizam na kontinentu adut za motiviranje mladih da ostanu u ruralnim prostorima kojima pripada 92 posto teritorija RH gdje živi tek 40 posto stanovništva. Prilika je i za ravnomjerniji razvoj regija. Svijetao primjer je općina Lovinac kojoj će gospodarski procvat donijeti upravo turizam, odnosno Centar planinskog turizma - Sveto brdo na Velebitu, projekt vrijedan 1,8 milijuna eura. Najveći skijaški centar u Hrvatskoj trebao bi, prema najavama, zaposliti tisuću ljudi, ostvarivati 350.000 tisuća noćenja godišnje i sl. Idealan su primjer sinergije Europske unije, Vlade i lokalne samouprave. Tek s razvijenim kontinentalnim turizmom Hrvatska može imati status cjelovite turističke destinacije i jaču konkurentnost na meðunarodnom tržištu. Tako će i marketinška politika HTZ-a, kojoj se spočitavalo zanemarivanje kontinenta, u idućoj godini poseban naglasak dati promidžbi kontinentalnoga turizma. I Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka širi lepezu programa potpora i poticaja turizmu nudeći razvojnu priliku kontinentu čije su županije u ukupnom turističkom prometu lani sudjelovale s neznatnih 5,2 posto dolazaka i 2,2 posto noćenja. Novi program resornog ministarstva u ovoj godini je "Poticanje razvoja turističkih tematskih puteva" - a za 42 projekta predvidjeli su 2,9 milijuna kuna. Potiču i izradu izvornih hrvatskih turističkih suvenira za što je stiglo čak 340 prijava, odobreno ih je 96 koji će dobiti potpore u iznosu 1,6 milijuna kuna.

Državni poticaji

Dvadeset projekata ukupne vrijednosti veće od 5 milijuna eura dobilo je nepovratne potpore u vrijednosti od 1,6 milijuna kuna, a novac je otišao mahom na kontinent. Najveće iznose, po 150.000 kuna, dobila je upravo općina Lovinac za skijaški centar na Svetom Brdu, te grad Ilok za ureðenje infrastrukture okruženja Stara jezgra - Dunav u Iloku. Novijeg datuma je i program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" - deset zahtjeva u obradi je kod banaka. Ministarstvo provodi i program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam kulturne i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima. U sedam godina sufinanciran je 361 projekt u iznosu 29 milijuna kuna, a 92 posto projekata realizirano je u kontinentalnom dijelu i primorskom zaleðu. U ovoj se godini financira 96 takvih projekata u ukupnom iznosu od 6 milijuna kuna. U sklopu popularnog programa kreditiranja "Poticaj za uspjeh" poticanja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu od 2002. godine realizirano je 382 kredita poslovnih banaka (30 posto je u kontinentalnim županijama) u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Ministarstvo subvencionira kamate od 1 do 5 posto, s dugim rokovima otplate do 20 godina i počekom od 2 godine. Njegov potprogram "Pod stoljetnim krovovima" donio je u pet godina realizaciju 76 kredita.

www.poslovni.hr